HAKERI VREBAJU

Stručnjak upozorio na opasan scenarij u Hrvatskoj: 'Rezervno napajanje imat ćemo nekoliko sati'

22.11.2026 u 10:29

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Što bi se dogodilo kada bi kibernetički napad onesposobio elektroenergetski sustav u Hrvatskoj? Bez struje bi u kratkom vremenu mogli ostati ključni dijelovi prometne, zdravstvene i komunikacijske infrastrukture, a rezervno napajanje pojedinih sustava trajalo bi tek nekoliko sati. Na takav scenarij upozorio je stručnjak za kibernetičku sigurnost Marko Gulan, istaknuvši da sve veća ovisnost o digitalnoj tehnologiji donosi i ozbiljne sigurnosne rizike

Gostujući u HRT-ovu Studiju 4, Gulan je govorio o hibridnim prijetnjama, zaštiti kritične infrastrukture, kibernetičkim prijevarama uoči Crnog petka te ovisnosti Europe o stranim tehnološkim dobavljačima.

Objasnio je da se prije desetak ili petnaest godina o hibridnim napadima govorilo uglavnom u kontekstu širenja dezinformacija i destabilizacije društva, dok se danas sve više pozornosti posvećuje napadima na infrastrukturu o kojoj ovisi svakodnevni život.

'Možemo reći da je prekretnica bio rat u Ukrajini, kada se počelo napadati kritičnu infrastrukturu', rekao je Gulan. Među osjetljivim sektorima izdvojio je bankarstvo, zrakoplovstvo, telekomunikacije i sustave nacionalne sigurnosti.

Što ako Hrvatska ostane bez struje?

Gulan upozorava da smo se toliko naviknuli na stalnu dostupnost digitalnih usluga da često ne razmišljamo o tome što bi se dogodilo kada bi sustavi na koje se oslanjamo prestali raditi. 'Danas živimo u digitalnom blagostanju, sve što nam treba lako je dostupno i malo smo se uljuljali i razmazili. Kada pitam svog sina znaš li kako nam je bilo bez Netflixa i interneta, on me pita kako ste vi živjeli', ispričao je.

Kao primjer ozbiljne prijetnje naveo je hipotetski kibernetički napad na hrvatski elektroenergetski sustav.

'Što ako se dogodi da se za sat vremena, bez kinetičkog djelovanja, bez raketa, izvan funkcije stavi elektroenergetski sustav u Hrvatskoj? Imamo jako puno infrastrukture koja neće raditi, rezervno napajanje imat ćemo nekoliko sati', upozorio je Gulan.

Takav prekid opskrbe električnom energijom, kaže, mogao bi izazvati velike poremećaje u prometu, logistici i zdravstvu, a u slučaju dugotrajnijeg prekida i društvene nemire.

Europa postaje sve ovisnija o stranim tehnologijama

Jedan od problema na koji je Gulan upozorio jest i ovisnost europskih država o tehnološkim kompanijama izvan Europske unije.

'Europa danas ovisi o digitalnim resursima koji su pod zakonskim ovlastima trećih zemalja. Spominju se Microsoft, IBM... Podaci koje mi obrađujemo koristeći njihove alate nisu potpuno u našem vlasništvu. Postali smo digitalno ovisni o trećim stranama', ocijenio je Gulan.

Upozorio je na važnost provjere dobavljača tehnoloških rješenja, uključujući opremu i softver koji se koriste u sustavima od ključne važnosti.

U Hrvatskoj 799 subjekata mora ispunjavati sigurnosne obveze

Hrvatska je 2024. godine donijela Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, kojim je u nacionalno zakonodavstvo prenesena europska direktiva NIS2. Prema podacima Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost za treće tromjesečje 2026., u Hrvatskoj je kategorizirano 799 pravnih osoba obuhvaćenih zakonom, među kojima su 162 ključna i 637 važnih subjekata.

'U Hrvatskoj se 799 tvrtki mora prilagoditi zakonu, a mislim da su to tvrtke koje drže 90 posto gospodarstva potrebnog za funkcioniranje države', kazao je Gulan. Upozorio je i da provedba europskih sigurnosnih zahtjeva nije jednaka u svim državama članicama. Kao primjer naveo je Francusku, koja još nije dovršila prenošenje direktive NIS2 u nacionalno zakonodavstvo.

Cilj novih pravila jest ojačati otpornost ključnih i važnih subjekata, unaprijediti upravljanje sigurnosnim rizicima i osigurati pravodobno prijavljivanje ozbiljnih kibernetičkih incidenata.

Zašto je Estonija dio državnih podataka pohranila u inozemstvu?

Govoreći o zaštiti državnih podataka, Gulan je izdvojio Estoniju, koja je među prvima razvila sustav pohrane važnih državnih podataka izvan vlastitog teritorija.

Estonija je 2017. godine s Luksemburgom sklopila sporazum o uspostavi takozvanog podatkovnog veleposlanstva, odnosno sigurnog podatkovnog centra namijenjenog očuvanju ključnih državnih informacija i nastavku rada digitalnih usluga u kriznim okolnostima.

'Mislim da je to više mjera predostrožnosti ako dođe do kompromitacije njihova mjesta u Estoniji. To je dio kontinuiteta poslovanja', istaknuo je Gulan. Hrvatska, dodao je, također razvija državni oblak u koji postupno premješta važne podatke.

No pritom se nameće pitanje tko je odgovoran za njihovu sigurnost kada ustanove koriste informatička rješenja vanjskih dobavljača.

'Ako imamo bolnicu, je li sva odgovornost na njoj ili na dobavljaču rješenja koje koristi', upitao je Gulan. Naglasio je da odgovornost imaju i ustanove koje obrađuju podatke i tvrtke koje im pružaju tehnološke usluge. 'Morate jako dobro pregledati svoje dobavljače da vidite kako oni upravljaju vašim podacima', poručio je.

Gulan se osvrnuo i na kibernetičke prijevare koje postaju posebno aktualne uoči Crnog petka, kada velik broj građana kupuje putem interneta. Upozorio je na pokušaje preusmjeravanja uplata na pogrešne račune, jednu od metoda kojima prevaranti nastoje doći do novca kupaca.