ŠIRENJE BEZ KRAJA

Svemir očekuje ledena smrt

28.09.2010 u 12:53

Bionic
Reading

Nova mjerenja količine tamne energije pomoću tzv. galaktičke leće pokazala su da će se naš svemir zauvijek nastaviti širiti i postati mrtva ledena pustinja

Astronomi su došli do tog zaključka na temelju analize utjecaja golemog galaktičkog klastera - poznatog kao Abell 1689 - na svjetlost udaljenih zvijezda kojim su odredili razdiobu tamne energije.

Tamna energija čini oko tri četvrtine, odnosno oko 73 posto našeg svemira, međutim potpuno je nevidljiva. Oko 23 posto svemira izgrađeno je od drugog misterioznog elementa - tamne tvari - a tek četiri posto od vidljive tvari. Postojanje tamne energije pretpostavljeno je nakon što su promatranja eksplozija supernova pokazala da su tamnije nego što bi trebale biti, odnosno da se svemir ubrzano širi. U to vrijeme prihvaćeni kozmološki model predviđao je usporeno širenje svemira te je kao rješenje uvedena tamna energija koja svojim ključnim svojstvom - negativnim tlakom - ubrzava širenje svemira. Njezino postojanje kasnije su potvrdila brojna druga promatranja.

Znanstvenici već godinama znaju da će količina i razdioba tamne energije

 u svemiru odlučiti o njegovoj sudbini – hoće li se zauvijek nastaviti širiti (Big Freeze), hoće li širenje u jednom trenutku stati i započeti skupljanje (Big Crunch) ili će doći do tzv. velikog kidanja (Big Rip) koje pretpostavlja da tamna energija nije konstantna, već se s vremenom povećava.

Rezultati novog istraživanja međunarodnog tima pod vodstvom prof. Erica Julloa iz NASA-inog Laboratorija Jet Propulsion u Kaliforniji pokazali su da će se svemir nastaviti širiti zauvijek te da će u konačnici postati hladna i mrtva pustinja. Studija je objavljena u novom broju časopisa Science

Da bi istražili raspored tamne energije, znanstvenici su analizirali fotografije svemirskog teleskopa Hubble. Klaster Abell 1689 nalazi se u zviježđu Djevice i najveća je nakupina zvijezda u poznatom svemiru. Svojom golemom masom zakrivljuje putanju svjetlosti i djeluje kao veliko povećalo.

Način na koji će se svjetlost zakriviti ovisi o tri čimbenika: udaljenosti objekta (daleke galaksije) koji se promatra, masi Abella 1689 i rasporedu tamne energije. Prve dvije veličine tim je dobio na temelju promatranja vrlo velikim teleskopom (VLT) Europske južne promatračnice, a pomoću njih izračunao je treću.

'Sastav, geometrija i sudbina svemira međusobno su povezani, tako da na temelju preciznijih podataka o dvjema stvarima možete više saznati o trećoj', rekao je Priyamvada Natarajan, suautor studije.

U istraživanju, u kojem su korišteni različiti podaci prikupljeni promatranjem supernova te mjerenjima zračenja galaktičkih klastera i letjelice Microwave Anisotropy Probe (WMAP), tim je uspio preciznije procijeniti utjecaj tamne energije na svemir koji određuje tzv. parametar jednadžbe stanja w.

'Tamnu energiju karakterizira odnos između njezinog tlaka i gustoće koji je poznat kao jednadžba stanja', objasnio je Jullo. 'Naš je cilj bio pokušati odrediti taj odnos koji nam otkriva svojstva tamne energije i njezin utjecaj na razvoj svemira. Sviđa mi se to što je ovaj model vrlo vizualan. Doslovno možete vidjeti gravitaciju i tamnu energiju kako iskrivljuju slike galaksija u pozadini.'

Na temelju distorzije koju je klaster izazvao, tim je otkrio da podaci potvrđuju ranija predviđanja prema kojima je naš svemir ravan, odnosno da će se njegovo širenje zauvijek nastaviti ubrzavati.

 

Hrvatski znanstvenik: Sudbinu svemira ipak još ne možemo pouzdano znati

Dr. sci. Hrvoje Nikolić, znanstveni suradnik u Zavodu za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković kaže da je ipak prerano suditi o konačnoj sudbini svemira.

'Ovdje se radi o značajnom znanstvenom rezultatu koji potvrđuje naša dosadašnja znanja o gustoći tamne energije', kaže dr. Nikolić. '

'Međutim, pretjerano je iz toga donositi zaključke o konačnoj sudbini svemira. Naime, ovaj rezultat govori kolika je gustoća tamne energije danas, ali ne i kolika će ona biti u budućnosti, primjerice za 10 ili 100 milijardi godina. Zaključci o konačnoj sudbini svemira mogu se donijeti jedino uz pretpostavku da se danas izmjerena gustoća tamne energije neće značajno mijenjati u budućnosti'.

'Iako je to doduše vrlo razumna pretpostavka, trenutno teorijsko razumijevanje porijekla tamne energije je suviše slabo da bi takvu pretpostavku mogli uzeti zdravo za gotovo', zaključio je hrvatski fizičar.