Financijske institucije uključene u IPO (Morgan Stanley, Goldman Sachs i JPMorgan) su uspjele pokupiti vrhnje dok je  većina malih ulagača ostala kratkih rukava. Manji broj ljudi je poprilično zaradio, velik broj je izgubio, a internet je pun kuknjave onih koji su investirali u Facebookove dionice očekujući brzu zaradu, ne razumijevajući da nema brzog načina bogaćenja za mase, ali zato ima puno načina da ljudi osiromaše.

Ali što su patnje onih koji su izgubili pokoji dolar – gorko se šale internetski zlobnici - prema bremenu koje na svojim nejakim plećima nosi Mark Zuckerberg, ne spavajući noćima od brige i pitajući se kamo će sa svojom milijardom i ono nešto siće. Hoće li kupiti zlatne poluge, osnovati dobrotvorno-istraživački fond poput Billa Gatesa, kupiti super luksuznu jahtu kao Paul Allen ili će potpomoći financijski oporavak Grčke?

Šalu na stranu, američki magazin Newsweek objavljuje zanimljiva nagađanja, ali i savjete – što bi ovom milijarderu bilo najpametnije učiniti… Ako ima dobre savjetnike i ukoliko ih želi poslušati, onda će igrati na sigurno u ovo nesigurno doba globalnih ekonomskih potresa, kaže financijski analitičar i bloger Barry Ritholtz. Njegov savjet Zuckerbergu, kao i svakom novopečenom milijarderu, može se sažeti u onu staru narodnu mudrost koja kaže da se ne drže sva jaja u istoj košari. Predlaže odvajanje dijela financija iz glavnog posla (Facebook) te investiranje u obveznice (bond ladder), što će mu omogućiti, bez obzira na sudbinu Facebooka u narednim godinama, dobit od 20 do 40 milijuna neoporezivih američkih dolara godišnje. Također mu predlaže kupovinu sportskih momčadi i skupljanje automobila, što se u proteklim godinama pokazalo prilično profitabilnim.

Nakon što generacijama svojih potomaka osigura bezbrižan život Zuckenberg se može posvetiti svojoj ostavštini. Već je napravio neke korake u tom smjeru, relativno malene s obzirom na bogatstvo koje posjeduje, jer teško da se može reći da je bio naročito rastrošan po tom pitanju. U 2010. godini je donirao 100 milijuna dolara javnom školstvu Newarka, a priključio se Gatesovoj i Buffettovoj kampanji 'Giving Pledge', obećavši donaciju pola svog imetka u dobrotvorne svrhe. 'Mnoštvo ljudi će mu govoriti koja su najvažnija svjetska pitanja pokušavajući ga nagovoriti u što da uloži svoje filantropske resurse', kaže Mellisa Berman, predsjednica Rockefeller Philanthropy Advisorsa. Ona je vidjela mnogo novostasalih tehnoloških divova koji su svoja bogatstva uložili u dvojbene projekte, a njezina preporuka glasi - istražite mogućnosti i ne brzajte.

Zuckerberg je još 2010. donirao nepoznat iznos Diaspori, open-source društvenoj mreži koja je zapravo zgodna i sigurnija (sa stajališta zaštite korisničkih podataka) alternativa samom Facebooku, a i u budućnosti bi se njegova velikodušnost mogla iskazivati financiranjem nekih novih tehnoloških kompanija u usponu. Investiranje u tehnološke kompanije je pravilo, gotovo obaveza, kod milijardera izniklih u Silikonskoj dolini. Facebookov suosnivač i Zuckerbergov bivši razredni kolega s Harvarda, Eduardo Saverin, s trenutačnim prebivalištem u Singapuru (odrekao se američkog državljanstva, a time i plaćanja poreza u SAD-u, čime je uštedio najmanje 67 milijuna dolara), također je najavio slična ulaganja.

Napsterov osnivač i rani Facebookov ulagač Sean Parker, poznat po svom raskošnom životnom stilu, već je uložio u Spotify, poznati glazbeni servis u usponu. Judith Selkowitz, predsjednica Art AdvisoryServicesa, njujorške firme specijalizirane za pružanje stručnih savjeta kolekcionarima, predlaže Zuckerbergu odvajanje poprilične sume upravo za ulaganje u umjetnička djela u periodu od 20 do 25 godina. Savjetuje mu kupnju Veroneseovih radova iz 16. stoljeća, dva do tri rada Pabla Picassa iz 1940-ih te pedesetak radova umjetnika čija je karijera tek u nastajanju. Američka televizijska financijska savjetnica Suze Orman se pak nada da će Zuckerberg svojim utjecajem pripomoći manje bogatim Amerikancima od njega - znači gotovo svima - da barem nešto nauče o osobnim financijama.

Mi se pak nadamo da će Zuckerberg, koji je jednom izjavio da jede samo ono što 'ubije vlastitim rukama' i čija je jedina financijska 'ekstravagancija' kuća vrijedna sedam milijuna dolara u Palo Altu, znati kako pametno investirati svoje milijarde te da ih neće ostaviti u rukama gore spomenutih bankara. Inače bi mu se lako moglo dogoditi da počne ovisiti o svoje dvije ruke i umijeću klanja (naravno, ako mu ostane dovoljno za kupnju farme).