Prema nekim istraživanjima kriptoprevaranti u 2021. godini ukrali su 6.2 milijarde dolara od žrtava širom svijeta. 'Cilj počinitelja je da na neovlašteni način dođe do nečijih financijskih podataka koji bi inače trebali ostati tajni. Oni navode građane da na raznim internetskim stranicama upisuju financijske podatke koji uključuju broj računa, ali i tajni CVV broj na poleđini kartice pa i pin s kojim se potvrđuje transakcija, govori te dodaje kako građani tako ostaju bez novaca. Naglašava kako se time događa to da počinitelj posjeduje vašu kreditnu karticu koju može koristiti za različita plaćanja putem interneta, piše HRT.

'Praksa pokazuje da su to uglavnom web trgovine u Rusiji. Upravo stoga, kriminalističko istraživanje je otežano stoga što ingerencija Hrvatske policije prestaje na granicama Hrvatske', istaknuo je. Grgurić je rekao kako najčešće investicijske prevare uključuju unosne investicijske mogućnosti kao što su dionice, obveznice ili kripto valute.

'Često se događa situacija da građani u oglasnicima na društvenim mrežama nalaze oglase za takva ulaganja. Također, građani dobivaju učestale nenajavljene telefonske pozive gdje osobe s druge strane obećavaju brzu zaradu i uvjeravaju građane da je njihova investicija ozbiljna. Počinitelji čak kreiraju i lažne internetske stranice gdje možete pratiti fiktivni porast vašeg ulaganja', govori. Najčešće žrtve u Hrvatskoj su osobe koje imaju višak novaca. To su osobe iz Istre, Primorja i Dalmacije koji se bave turizmom ili osobe koje su prodale imovinu. Grgurić je preporučio građanima da traže nepristrani financijski savjet prije nego što ulože svoja sredstva.

'Građani također trebaju odbiti svaki nenajavljeni poziv u kojem se nudi mogućnost ulaganja. Investicijske tvrtke naprosto ne funkcioniraju tako. Građani trebaju biti sumnjičavi prema ponudama koje nude zajamčene i brze povrate novca i brzu dobit', istaknuo je. Dodaje da ako građani primijete bilo što sumnjivo, uputno je da to prijave policiji. 'Ako vas netko nazove i nudi vam kriptovalute, odmah znate da je riječ o prevari', naglasio je Grgurić. Što se tiče internetskih stranica, ako stranica nema na početku oznaku https, ona se ne treba posjetiti zato što se može dogoditi da tako skinete neki zlonamjerni računalni program.

'Za građane su posebno opasne internetske stranice koje imitiraju različite poznate online trgovine, rekao je i dodao kako postoji jedan besplatan servis koji se naziva „scamadviser” i u njemu se može kopirati poveznica koju posjećujete. Taj će servis reći koliko je ta stranica sigurna', rekao je Grgurić. Na kraju gostovanja apelirali su na to da građani nikada nikome ne daju podatke koji pišu na njihovim kreditnim karticama.