NASA, Google i USRA (Universities Space Research Association) objavili su u svibnju ove godine da će u suradnji s D-Waveom, kanadskom tvrtkom koja proizvodi prva komercijalna kvantna računala, pokrenuti istraživanja koja bi trebala omogućiti rješavanje nekih od najvećih računalnih problema suvremene znanosti
Od ključnih otkrića početkom 20. stoljeća do danas kvantna je fizika našla cijelo mnoštvo primjena u znanosti i tehnologiji, međutim, i dalje je vrlo kontraintuitivna jer opisuje funkcioniranje mikro svijeta u kojem se nismo navikli ni kretati ni misliti. Nije ju lako shvatiti čak ni najvećim umovima. Kao što je rekao nobelovac Richard Feynman: 'Ako mislite da razumijete kvantnu fiziku, ne razumijete kvantnu fiziku'.
Slično je i sa složnim principom rada kvantnih računala. Malo je ljudi koji mogu nazrijeti na koji način ona funkcioniraju. Kako bi javnosti barem malo približio misterij kvantnih računala Google je ovih dana napravio promotivni video koji na jednostavan i popularan način predstavlja osnovne koncepte njihova rada. Prvo kvantno računalo koristi 512-kubitni D-Wave Two procesor, a neka ovogodišnja istraživanja pokazala su da je on gotovo 4.000 puta brži od konvencionalnog. D-Wave je u svim testovima otkrio prava rješenja u manje od pola sekunde dok se čak i najbolje od konvencionalnih računala CPLEX s najvećim problemima mučilo oko pola sata.
Tradicionalno digitalno računanje temelji se na binarnom pristupu, odnosno na brojevima 1 i 0. Za razliku od klasičnih bitova, kvantni bitovi, odnosno kubiti, mogu istovremeno imati vrijednosti i jedan i nula, što im teoretski omogućuje postizanje puno većih brzina. Međutim, da bi stvarno bili kvantni, kubiti moraju biti povezani neobičnim svojstvom koje je poznato kao kvantna sprega. Kada su jednom povezana, svojstva kvantno spregnutih čestica, primjerice spinovi elektrona, ostaju povezana čak i kada se čestice udalje na velike razdaljine. Promjena u jednoj čestici trenutno će izazvati promjenu u drugoj.
Kvantna računala bi se u skoroj budućnosti mogla koristiti za rješavanje vrlo složenih zadataka koji zahtijevaju golemu računalnu moć poput vremenskih sustava, problema u teorijskoj fizici, u razvoju umjetne inteligencije i sl. Ona bi znanstvenicima omogućila da simultano pronađu različita moguća rješenja te da uštede energiju i ubrzaju procese računanja za više redova veličina. D-Wave će u NASA-inom istraživačkom centru u Kaliforniji raditi na temperaturi nižoj od međuzvjezdanog prostora.
Googleu bi ona mogla pomoći da razvije sustave pretraživanja, stvara mreže koje bi oponašale živčane te konačno da razvija aspekte umjetne inteligencije kao što je primjerice učenje strojeva, prepoznavanje objekata i lica ili donošenje odluka. To bi u konačnici Googleu trebalo omogućiti da vam kaže što želite i prije nego što to sami zatražite.
NASA i USRA bi D-Wave mogli iskoristiti za razvoj novih tehnologija kao što su supravodiči i ionske zamke, te razumijevanje koncepata kao što su crne rupe, multisvemiri, kvantno tuneliranje, putovanje kroz vrijeme, zaštita Zemlje od asteroida itd.
