Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor rekao je da će gradonačelnik Milan Bandić, ovisno o odluci suda koji mu može ukinuti istražni zatvor ili ga produljiti za još dva mjeseca, odlučiti hoće li podnijeti ostavku jer će nakon 2. lipnja, ako Bandić bude spriječen obnašati svoju dužnost, gradonačelnica postati njegova opunomoćena zamjenica Vesna Kusin
Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa da u slučaju gradonačelnikove spriječenosti nakon polovine mandata dužnost preuzima njegov izabrani zamjenik.
Upitan što očekuje od današnje odluke Županijskog suda, vezano za Uskokov zahtjev da se Bandiću istražni zatvor produlji za još dva mjeseca, Kosor je kazao da odluku ne donosi on.
"Ovo već sve traje pet mjeseci, ali normalno nakon onog što će se desiti danas, odluka je isključivo na gradonačelniku - da li će podnijeti ostavku. On je to već najavljivao. Ako se produži rok za dva mjeseca onda je to rok do 10. lipnja, a nakon 2. lipnja gradonačelnik više nije gradonačelnik. Onda je gradonačelnik gospođa (Vesna) Kusin. Tako da je isključivo politička odluka na gradonačelniku", rekao je Kosor. Dodao je da ne može reći što će gradonačelnik odlučiti.
"Ne mogu vam reći ni što će danas istražni sudac predložiti. Vidjet ćemo, možda će gradonačelnik biti pušten na slobodu", rekao je Kosor novinarima na Savskom nasipu gdje je održao konferenciju za novinare vezanu za rokove za ponovljenu javnu raspravu o izmjenama i dopunama GUP-a Zagreba.
Sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda u petak će odlučivati o produljenju istražnog zatvora zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je u Remetinec vraćen 10. ožujka, nakon proširenja Uskokove istrage u slučaju Agram. Uskok je tražio da Bandić i dalje ostane 'iza rešetaka', a prihvati li sud posljednji zahtjev tužiteljstva istražni bi mu se zatvor mogao produljiti sve do lipnja. Bandić će zbog ročišta biti doveden iz Remetinca, a njegova obrana ne otkriva hoće li tražiti da se zatvor zamijeni nekom drugom mjerom opreza ili jamstvom, nakon što je prvo jamstvo od 15 milijuna kuna završilo u državnom proračunu zbog 'utjecaja' na Uskokovu svjedokinju Vidu Demarin.
Istraga protiv Bandića proširena je nakon što je Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja. Tužiteljstvo sumnja da je Bandić tijekom prosinca 2014. i siječnja 2015. kao utemeljitelj i predsjednik Zaklade sačinio i potpisao antidatirani dokument, u kojem je neistinito naveo da se sve slike i skulpture koje su donirane Zakladi pohranjuju i skladište na adresama na kojima su pronađene tijekom pretraga, među ostalim i u Bandićevoj vikendici, iako su umjetnine zapravo bile poklonjene njemu, a ne Zakladi.
U aferi Agram Bandić je isprva osumnjičen da je oštetio grad kojim je upravljao 12 godina, ali i da je neplaćanjem poreza na donacije primljene u predsjedničkoj kampanji 2010. zakinuo državni proračun. Ukupnu 'štetu' tužiteljstvo procjenjuje na oko 20 milijuna kuna.
Protiv Bandića je sredinom veljače podignuta i prva optužnica kojom ga Uskok tereti da je s dvoje suoptuženika udruzi "U ime obitelji" prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. No, zagrebački je sud tu optužnicu vratio tužiteljstvu na doradu.
