'konačni' sud

Ako Međugorje dobije zeleno svjetlo, znači li to da Vatikan priznaje ukazanja? Baš i ne

18.09.2024 u 15:26

Bionic
Reading

Samo u 20. stoljeću prijavljeno je više stotina navodnih Gospinih ukazanja diljem svijeta. Vatikan je službeno priznao samo njih nekoliko. No, u svibnju ove godine Vatikan je nakon gotovo pola stoljeća promijenio norme kod evalucije nadnaravnih fenomena, a u četvrtak bi se trebalo doznati kako sada gleda na Međugorje. Neki govore da bi ono napokon moglo dobiti 'zeleno svjetlo', no to ne znači i da Vatikan u tom slučaju priznaje Gospina ukazanja

U poslijepodnevnim satima 24. lipnja 1981. šestero djece je, šetajući kamenitim brdom u malom hercegovačkom mjestu Međugorju, vidjelo tajanstveni lik kojeg su odmah prepoznali kao Djevicu Mariju. Navodno im se predstavila kao 'Kraljica Mira' i pozvala na pomirenje i obraćenje. A pojedincima među njima Gospa se kroz godine navodno i nastavila ukazivati.

Od tada do danas Međugorje je privuklo milijune hodočasnika, ali i donijelo milijune maraka lokalnom stanovništvu. Iz siromašnog mjesta usred nemilosrdnog hercegovačkog krša, Međugorje je preraslo u bogato hodočasničko odredište. I dok su se neki u Međugorju obratili, neki navodno i ozdravili, neki na njega gledaju s podsmijehom i skepsom.

Sve ove godine čeka se službena odluka Vatikana o Međugorju, a u četvrtak bi napokon on trebao dati svoj (konačan) sud.

Nove norme Vatikana: Što je 'zeleno svjetlo'?

Spekulira se da bi Međugorje moglo dobiti 'zeleno svjetlo', odnosno najviši status prema najnovijim vatikanskim normama - tzv. 'nihil obstat'. To zapravo znači da se ne izražava sigurnost o autentičnosti nadnaravnosti, ali se prepoznaju znakovi djelovanja Duha Svetoga. Dakle zeleno svjetlo može dobiti štovanje međugorske Gospe, ali se Vatikan u tom slučaju i dalje ograđuje po pitanju nadnaravnosti ukazanja. Kako je to onda najviši status, ako se zasad nužno ne priznaju ukazanja? Da bi se to razumjelo, prvo treba razjasniti kakve je promjene Vatikan uveo ove godine i zašto.

  • +8
Međugorje Izvor: Pixsell / Autor: Denis Kapetanovic/PIXSELL

Nove vatikanske norme za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena, koje je prefekt Dikasterija za nauk vjere kardinal Victor Manuel Fernández predstavio u svibnju ove godine, prije svega bi trebale ubrzati proces očitovanja o 'pučkim pobožnostima'. No naznačile su veliku promjenu – autoritet Crkve više se neće uključivati u službeno definiranje nadnaravnosti određene pojave, čije dublje proučavanje, kako kažu, može zahtijevati mnogo vremena.

Zapravo se Crkva time odlučila na oprezniji pristup u vremenima poplave navodnih nadnaravnih fenomena u eri društvenih mreža, koji su nerijetko dezinformirajuće naravi te time potkopavaju vjerodostojnost Crkve.

'Ne mora se očekivati pozitivno priznanje crkvene vlasti glede božanskog podrijetla pretpostavljenih nadnaravnih pojava…U pravilu, dakle, 'ni dijecezanski biskup, ni biskupske konferencije, ni Dikasterij neće izjaviti da su pojave nadnaravnog podrijetla i samo Sveti Otac može odobriti postupak u tom smislu', piše u dokumentu Dikasterija.

Šest mogućih konačnih odluka Vatikana o ukazanjima

  • Nihil Obstat: nije izražena nikakva sigurnost o nadnaravnoj autentičnosti, ali se prepoznaju znakovi djelovanja Duha Svetoga 'usred' određenog duhovnog iskustva, a ne postoje aspekti koji su posebno kritični ili rizični, barem ne do sada
  • Prae oculis habeatur: prepoznaju se pozitivni znakovi, ali postoje i elementi zbunjenosti ili rizika koji zahtijevaju razbor i dijalog s primateljima
  • Curatur: kritički elementi su prisutni, ali postoji raširenost fenomena s provjerljivim duhovnim plodovima. Ne preporuča se zabrana koja bi mogla uznemiriti vjernike, ali se biskup poziva da tu pojavu ne potiče
  • Sub mandato: kritična pitanja nisu povezana sa samim fenomenom, već s neprikladnom upotrebom od strane ljudi ili skupina. Sveta Stolica povjerava pastoralno vodstvo mjesta biskupu ili delegatu
  • Prohibetur et obstruatur: unatoč nekim pozitivnim elementima, kritična pitanja i rizici su ozbiljni. Dikasterij moli biskupa da javno proglasi da privrženost nije dopušteno
  • Declaratio de non supernaturalitate: biskup je ovlašten na temelju konkretnih dokaza proglasiti da pojava nije nadnaravna

Druga novost je izričitiji angažman Dikasterija za nauk vjere koji će morati odobriti konačnu biskupovu odluku, uz pravo slobodne intervencije u svakom trenutku. Time Vatikan, a ne biskup, uvijek ima zadnju riječ.

Izričito uključivanje Dikasterija motivirala je činjenica da je vrlo teško ograničiti neku takvu pojavu na lokalnu razinu jer one u nekim slučajevima imaju nacionalne, pa i globalne dimenzije, pa odluka koja se odnosi na određenu biskupiju ima posljedice i drugdje.

Dokument se poziva na dugogodišnje iskustvo prošloga stoljeća, na slučajeve u kojima se mjesni biskup vrlo brzo izjašnjavao o nadnaravnosti, a potom bi se Sveti oficij drugačije očitovao. Također postoje primjeri gdje se biskup o istoj pojavi očitovao na jedan način, a njegov nasljednik na drugi.

Što je Fernández u svibnju rekao o Međugorju?

'Što se tiče Međugorja, još nije donesen nikakav zaključak, ali s ovim smjernicama vjerujemo da će biti lakše nastaviti i doći do zaključka, rekao je kardinal Víctor Manuel Fernández, prefekt Dikasterija za nauk vjere, tijekom presice u svibnju ove godine, kad su predstavljane nove norme za razlučivanje pretpostavljenih nadnaravnih pojava.

'U mnogim slučajevima ti su se fenomeni razvijali dobro i normalno. Ponekad se s fenomenom može lako upravljati bez problema, proizvodeći pozitivne rezultate: to se dogodilo u većini svetišta. Mnoga svetišta koja su vjernici često posjećivali proizašla su iz sličnog iskustva. Nikada nije bilo deklaracije, ni od biskupa ni od Dikasterija, i one su normalno rasle bez problema kao pučka pobožnost', rekao je komentirajući Međugorje.

Ukratko, objasnio je kardinal, lijepa pojava može rasti bez potrebe za 'izjavom o nadnaravnom podrijetlu. U slučajevima Lourdesa, Fatime i Guadalupea, njihov golemi rast nije ovisio o izjavi o nadnaravnom podrijetlu'.

'Imajte na umu da se fenomen može smatrati dobrim, a ne opasnim u početku, ali može imati neke probleme u svom kasnijem razvoju. Stoga, ponekad deklaracija treba razjasniti ove različite faze, to je razlika. A onda, pretpostavimo da je bilo zeleno svjetlo, 'nihil obstat', možda bismo trebali razjasniti da neke detalje ne trebamo shvatiti ozbiljno, Madonna je tamo davala naređenja, određivala raspored, mjesto, što bi biskup trebao činiti itd. To treba razjasniti', dodao je Fernandez o međugorskim ukazanjima.

Kriteriji pri razlučivanju o ukazanjima

Među pozitivnim kriterijima za procjenu navodne nadnaravne pojave su vjerodostojnost i dobar ugled osoba koje tvrde da su primatelji nadnaravnih događaja ili da su izravno uključeni u njih, kao i ugled svjedoka koji su saslušani…, doktrinarno pravovjerje fenomena i sve poruke povezane s njim, nepredvidiva priroda fenomena, po čemu je vidljivo da nije rezultat inicijative uključenih osoba te plodovi kršćanskog života.

Među negativnim kriterijima su pak 'mogućnost očite pogreške o događaju, potencijalne doktrinarne pogreške…, sektaški duh koji rađa podjele u Crkvi, otvorena potraga za profitom, moći, slavom, društvenim priznanjem ili drugim osobnim interesom usko povezanim s događajem, teško nemoralne radnje…, psihološke promjene ili psihopatske tendencije u osobi koje su mogle utjecati na navodni nadnaravni događaj, a naposljetku i oni s posebnom moralnom težinom - svaka psihoza, kolektivna histerija i drugi elementi koji se mogu pratiti u patološkom kontekstu i uporaba navodnih nadnaravnih iskustava ili priznatih mističnih elemenata kao sredstva ili izgovor za vršenje kontrole nad ljudima ili vršenje zlostavljanja'.

Vremenska crta ispitivanja međugorskog fenomena

Biskupi Biskupske konferencije Jugoslavije u tzv. 'Zadarskoj izjavi' su 1991. utvrdili da na temelju do tada provedenih istraživanja, nije moguće potvrditi da se radilo o ukazanjima i nadnaravnim pojavama. Prije 1991. tri komisije su se bavile Međugorjem.

Benedikt XVI. je 2010. osnovao međunarodno istražno povjerenstvo pri tadašnjoj Kongregaciji za nauk vjere (Sadašnji Dikasterij za nauk vjere).

Komisija s kardinalom Camillom Ruinijem na čelu, prikupila je i ispitala sve materijale, pa i vidioce, o tom pitanju te Papi Franji 2014. predstavila konačno izvješće.

Nakon toga papa Franjo 2017. šalje mons. Henryka Hosera kao svoga posebnog izaslanika da izvidi pastoralnu situaciju u Međugorju, ali i potrebe vjernika kojima onamo dolaze na hodočašće, kako bi predložio moguće pastoralne aktivnosti u budućnosti. Godinu kasnije Hoser je imenovan i kao apostolski vizitator za župu Međugorje, čime je Vatikan izravno preuzeo upravljanje Međugorjem.

Papa Franjo je 2019. dopustio hodočašća u Međugorje te odobrio biskupijama i župama da ih mogu službeno organizirati, a ne samo u privatnom aranžmanu, kako je dotad naznačila Kongregacija za nauk vjere. Sveta stolica tada je precizirala da to odobrenje nije potvrda autentičnosti ukazanja, koji još zahtijevaju ispitivanja.

Nakon Hoserove smrti 2021. Papa je imenovao nadbiskupa Alda Cavallija kao njegova nasljednika nadbiskupa Hosera.

Što papa Franjo misli o Međugorju

Papa Franjo je u studenom 2013. izjavio da Gospa 'nije šef pošte koji bi svaki dan slao poruke', ne spomenuvši izravno Međugorje, ali potencijalno kritizirajući učestala navodna Gospina ukazanja međugorskim vidjelicama. Ta skepsa prema kasnijim ukazanjima iznesena je i u izvješću Ruinijeva istražnog povjerenstva, koje je papi dostavljeno 2014.

Osvrnuvši se na rad istražnog povjerenstva, papa je 2017. naveo tri različita aspekta njegova izvješća o ukazanjima u Međugorju.

'O prvim ukazanjima, kada su vidioci bili djeca, izvješće više-manje kaže da moramo nastaviti s istraživanjem. Što se tiče navodnih trenutnih ukazanja, 'izvješće ima svoje sumnje' i 'treće – stvarna srž odnosa prema Ruiniju: duhovna činjenica, pastoralna činjenica, ljudi koji tamo odlaze i obraćaju se, ljudi koji susreću Boga, koji mijenjaju život - za to nema čarobnog štapića i ta se duhovno-pastoralna činjenica ne može poreći', rekao je tada papa.