Tko će na kraju ispasti Dudek?

Dudek (zasad) kravu nije prodao, barem kada je riječ o prilagodbi prispodobe u kojoj je Dudeka igrao Zoran Milanović, a autoceste su i dalje krava. Premda je Vlada sama odustala od davanja autocesta u koncesiju, toj je odluci kumovao i pritisak stvoren u javnosti zahvaljujući građanskoj inicijativi Ne damo naše autoceste. Podsjetimo, u toj krovnoj inicijativi koja se nije protivila monetizaciji, nego modelu njezine provedbe, okupljeni sindikati, organizacije civilnog društva i inicijative građana spas su pokušali naći i preko referenduma te na Ustavnom sudu.

Nakon što su krajem prošle godine skupili dovoljan broj potpisa, priča je doživjela antiklimaks kad je u travnju ove godine s Olimpa hrvatskog sudovanja stigla košarica s porukom da predloženo referendumsko pitanje Inicijative nije u skladu s Ustavom i da nije dopušteno raspisivanje referenduma kojim bi se zabranilo davanje autocesta u koncesiju. 'Ustavni sud politički je instrument u rukama vladajućih', poručio je tada jedan od predstavnika inicijative sindikalist Mijat Stanić, a bila je to sindikatima već druga odbijenica Ustavnog suda koji im je samo par tjedana ranije srušio i referendum o zabrani outsourcinga odnosno zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru.

U međuvremenu, outsourcing je ostao u zrakopraznom prostoru, premda se Vlada sama i njega na određeni način dijelom odrekla, a što se autocesta tiče, Banski dvori dali su suglasnost za pokretanje postupka razduživanja strateških društava Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ), privatizacijom društva Hrvatske autoceste - Održavanje i naplata cestarine (HAC ONC) putem inicijalne javne ponude (IPO). No Inicijativa i dalje ostaje budna jer, kako je Vladinu odluku da ide u privatizaciju društva Hrvatske autoceste - Održavanje i naplata cestarine (HAC ONC) putem IPO-a, kritizirao Stanić, riječ je o 'prikrivenom načinu prodaje autocesta kroz tvrtku operatera'.

Izmjena referenduma tko se sjeća još

Ponukani prethodnim relativnim uspjesima te (novo)otkrivenim prostorom suradnje, a nagnani spornim prijedlogom vladajućih o prikupljanju potpisa za referendum u uredima državne uprave, sindikati i pojedine organizacije civilnog društva krenuli su sredinom godine u bitku za očuvanje neposredne demokracije - referendum o referendumu. No i taj je zakonski prijedlog utonuo u san, ako već ne i smrt. Naime, niti su oni sakupili dovoljno potpisa, niti je on pobudio stvarnu želju za donošenjem iako je tijekom mandata posljednje Vlade prošao nekoliko javnih rasprava i saborskih čitanja. U međuvremenu, zbog treniranja strogoće oko izlaznosti, propalo je ove godine još par lokalnih referenduma - onaj savjetodavni na kojemu su se građani Labinštine izjašnjavali oko ugljena kao energenta termoelektrane Plomin C, kao i onaj na kojemu su se građani Buzeta izjašnjavali oko izgradnje fermentacijske kompostane za proizvodnju organskog humuskog gnojiva u tamošnjoj poduzetničkoj zoni.

Neformalno građansko obrazovanje na svakom koraku

I ove je godine nastavljena, ali ni ove nije okrunjena, dugogodišnja bitka organizacija civilnog društva okupljenih u GOOD - inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja. Koliko ono mladima u Hrvatskoj hitno treba, i to ne samo jer je manjkavo njihovo znanje o temama važnima za suvremeno društvo kao što su seksualnost, mediji, ljudska prava i manjine, nego i zato što sami smatraju da pitanja kojima bi se trebao baviti taj predmet nisu dobro pokrivena aktualnim obrazovanjem, pokazali su rezultati studije koju je lani inicijativa GOOD provela sa stručnjacima s Instituta za znanstvena istraživanja u Zagrebu te sa sveučilišta u Zagrebu i Rijeci i predstavila tijekom ove godine. Kako nada uvijek nekako umire zadnja, tako i inicijativi GOOD ostaje nadati se da stranke neće zaboraviti što su njihovi predstavnici kao sudionici govorili tijekom sučeljavanja izbornih programa koalicija i stranaka održanih uoči izbora u Novinarskom domu u organizaciji inicijative GOOD, a tada su poručili da sustav obrazovanja treba modernizirati, a u škole uvesti građanski odgoj i obrazovanje dok su stručna usavršavanja nastavnika prioritet financijskih ulaganja.

Ako političari izrečeno i zaborave, podsjetit će ih Faktograf.hr, prva hrvatska medijska platforma specijalizirana za provjeravanje činjenica, koju su pokrenuli Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i GONG sa zadaćom provjeravanja istinitosti političkih izjava u javnom prostoru te ispunjavanja predizbornih obećanja. A što se predizbornih sučeljavanja tiče, upravo zahvaljujući brojnim organizacijama civilnog društva okupljenima u Platformu 112 kojima su partneri bili televizija N1 i tportal.hr, održana je jedina velika sveobuhvatna debata 'Izborni skener' u kojoj se od vodećih političkih opcija (prema ispitivanju javnog mnijenja) tražilo očitovanja o vrijednosnim postavkama i zahtjevima koje članice Platforme 112 smatraju ključnima kako bi Hrvatska uistinu postala otvoreno, demokratsko društvo u kojemu su vladavina prava i održiv razvoj stvarnost, a ne puki slogani. Platforma 112 također je izračunala i da bi predizborna obećanja SDP-ove koalicije Hrvatska raste državu godišnje koštala najmanje 6,8 milijardi kuna, a obećanja HDZ-ove Domoljubne koalicije 8,23 milijarde kuna.

Kako ljuti suparnici (ni)su završili na istoj strani

Platforma 112 tijekom godine bila se angažirala i oko Imunološkog zavoda zamjerajući Vladi RH zbog odbijanja ponude društva Visia Croatica za kupnju državnog portfelja i preuzimanje Imunološkog zavoda. U borbi protiv, kako su je nazivali, divlje privatizacije, došlo je do ujedinjenja Sanje Sarnavke iz udruge B.a.B.e., Documente te predvodnika prosvjednika iz šatora u Savskoj 66 Đure Glogoškog i Josipa Klemma. Da su na istoj strani ljuti suparnici, premda su se njihovi prijedlozi uvelike razlikovali, činilo se i tijekom zazivanja izbornih promjena u kojima su najglasniji bili GONG i U ime obitelji. GONG, koji već godinama predlaže različite izmjene izbornog zakonodavstva, ove je godine uspio pridobiti i grupu saborskih zastupnika te je parlament čak i izmijenio izborne zakone, dok je referendum U ime obitelji kojim su oni htjeli osigurati izmjenu u skladu sa svojom inicijativom 'Birajte zastupnike imenom i prezimenom' propao zbog nedovoljno prikupljenih potpisa. Na tom je tragu (zasad) završila i stranka U ime obitelji – projekt Domovina, koju su osnovali i formalno se uključivši u izbornu utrku.

S druge strane, cijelu je situaciju u široj, a i stručnoj javnosti opet podgrijao Ustavni sud koji je taman par mjeseci uoči parlamentarnih izbora ukinuo odredbe početkom godine izmijenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kojima je brisana odredba po kojoj se za zastupnike ne bi smjeli kandidirati osuđeni za zlouporabu položaja i ovlasti, a stranke i nezavisne liste bi za kandidaturu morale sakupiti po 1.500 potpisa birača, baš kao i onu po kojoj bi se iz izborne utrke diskvalificirale liste na kojima je manje od 40 posto kandidata podzastupljenog spola.

No B.a.B.e. su se još ranije našle na istoj strani s U ime obitelji povodom Obiteljskog zakona smatrajući ga nekvalitetnim i suprotnim Ustavu, zbog čega su i podnijeli ustavne tužbe. Početkom godine Ustavni sud suspendirao je Obiteljski zakon, a novi u rekordnom roku izmijenjeni Sabor je usvojio u srpnju i ponovno izazvao nezadovoljstvo jer je, kako su upozoravali nezadovoljnici, unatoč brojnim kritikama struke i građana, ostao gotovo nepromijenjen, pun loših i neprimjenjivih zakonskih odredbi. Zahvaljujući izmjenama dvaju zakona - o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju - kao rješenju problema zaduženih u švicarskim francima konverzijom takvih kredita u kredite vezane uz euro, i to tako da se položaj korisnika tih kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u eurima, Vlada je uspjela osvjetlati si obraz pred udrugom Franak, koja se u međuvremenu raskolila pa je nastala i udruga kreditnih dužnika Kreda. O Vladinim izmjenama kojima nije zadovoljna nijedna od njih, svoje još treba reći Ustavni sud, kao i još jednom o sada 'novom' Obiteljskom zakonu.

401444,405525,366956,403134
Vječno gori plamen antifašizma

Sredinu godine definitivno su obilježili i Trnjanski kresovi koji su obnovljeni na inicijativu Mreže antifašistkinja Zagreba u povodu 70. obljetnice oslobođenja od fašizma. Trnjanskim kresovima Dan oslobođenja obilježavao se od 1978. do 1991., kada je tradicija prekinuta. Ovogodišnji su Kresovi paljeni na autentičnoj lokaciji ulaska narodnooslobodilačkih snaga u Zagreb, na sjevernoj obali Save, ispred kluba Močvara. Ovogodišnji program obilježavanja antifašističkih datuma nastojao je odgovoriti na aktualnu normalizaciju fašizma u društvu i potrebu da se sjećanjem i afirmacijom antifašističke tradicije Zagreba reaktualizira zanemareno naslijeđe antifašističke borbe - klasna i rodna ravnopravnost, egalitarne politike rada, stanovanja, obrazovanja i kulture, te javnog zdravstva. A i ovogodišnja Povorka ponosa Zagreb Pridea, oko koje su sve češća propitivanja što učiniti da ne završi kao dostojanstvena mumija, bila je snažna, feministička, antifašistička i radnička uz poruku: 'Glasnije i hrabrije: antifašizam - bez kompromisa!', a juniorski Split Pride ove je godine održan pod sloganom 'Izađimo u siguran Split' prošao bez incidenata.

Incidenata nije bilo ni na jednoj drugoj paradi – mimohodu održanom u Zagrebu u povodu 20. obljetnice Oluje, čije je obustavljanje uslijed svakodnevnog vraćanja u prošlost militarističkom retorikom tražio dio javnosti, a najglasniji je bio Centar za mirovne studije koji je upozorio da 'Republika Hrvatska, nakon proživljenih ratnih razaranja, nikada nije prestala slaviti rat i koristiti simbole militarizma za partikularne političke ciljeve, a nažalost ta potreba nije nestala ni 20 godina nakon završetka rata'. Grupa građana koja se protivi načinu proslave 20. godišnjice vojno-redarstvene akcije Oluja, na rutu zagrebačkog mimohoda te u samom centru glavnog grada bila je istaknula natpise s imenima 10 sela s područja Like i Sjeverne Dalmacije, u kojima su za vrijeme ili nakon Oluje počinjeni zločini nad civilnim stanovništvom odnosno u kojima je masovno uništavana imovina hrvatskih Srba.

Rat je gotov

Koliko je civilnih žrtava rata moglo dobiti jednokratnu novčanu pomoć od iznosa utrošenog na mimohodnu manifestaciju, zapitao je Oliver Frljić, redatelj te intendant riječkog HNK Ivan pl. Zajc u kojemu je pet protjeranih žena različitih nacionalnosti, svjedokinja Domovinskog rata prizvalo svoja sjećanja na ratne dane u razgovoru koji je moderirala aktivistica Antiratne kampanje Vesna Janković u organizaciji riječkog HNK-a, Documente i Srpskog narodnog vijeća. Međutim, protiv te manifestacije, koju je Slobodna Dalmacija imenovala 'kontraolujom', prosvjedovale su riječke braniteljske udruge i navijači, a zbog napada je morala intervenirati i policija, koja je prekršajno prijavila 10 osoba. K tome je novinar Hrvoje Šimičević, čekajući autobus kako bi se vratio u Zagreb nakon što je izvještavao o događajima u i ispred HNK-a, dobio dva udarca šakom u glavu. Napad na kolegu Šimičevića, osim HND-a i ministra kulture, osudila je i ove godine osnovana Mreža emancipacije E-net, otvorena platforma 11 organizacija i inicijativa od kojih je 10 medija trećeg sektora, a osnovana je ove godine u cilju povećanja društvenog utjecaja takvih medija radi veće vidljivosti tema od javnog interesa.

Budimo ljudi! - Imajmo žicu za humanost

Godinu na izmaku obilježila je gotovo pa s jedne strane - posvemašnja odsutnost rasprave o TTIP-u unatoč naporima organizacija civilnog društva i sindikata da tu višeznačno važnu temu stave na dnevni red, a s druge - izbjeglička kriza, i to na brojne načine, pogotovo kad su potkraj rujna i Hrvatskom počele prolaziti brojni izbjeglice podsjetivši nas da je sve što je potrebno samo to da budemo ljudi, a na što su prve pozvale i u tom pozivu ustrajale organizacije civilnog društva na čelu s CMS-om, koji se niz godina, između ostalog, bavi pitanjima azila i integracije. Niknule su brzo i nove mreže i inicijative poput Dobrodošli, Are You Syrious, KUFER, Lighten The Load, Otvorena mreža, izrađen je višejezični priručnik za lakše sporazumijevanje, a i znanstvenici i znanstvenice pozvali su na solidarnost.