Prema podacima HZZO-a, prošle je godine u bolnicama palijativno zbrinuto 4.069 pacijenata, a 811 u stacionarima domova zdravlja, no na obje razine skrbi nedostaje palijativnih kapaciteta pa država ulaže u povećanje broja kreveta i proširenje drugih oblika pomoći tim bolesnicima
Tako se u Koprivnici očekuje u travnju iduće godine otvaranje Regionalnog centra za palijativnu medicinu i liječenje koji se gradi u sklopu Opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“. Centar će se sastojati od stacionara sa 30 bolničkih kreveta namijenjenih dugotrajnijoj i zahtjevnijoj skrbi za palijativne bolesnike, osam kreveta u dnevnoj bolnici za terapije i ublažavanje boli, te specijalističkih ambulanti za palijativnu medicinu i liječenje boli.
Objedinit će sve razine bolničke i izvanbolničke skrbi za više od 2.000 palijativnih bolesnika na području Koprivničko-križevačke županije. Izgradnja će stajati 6,4 milijuna eura bez PDV-a, a financira se iz državnog proračuna.
Ravnatelj koprivničke bolnice Mato Devčić ističe da su centri za palijativnu medicinu ustanove namijenjene prvenstveno za poboljšanje kvalitete života bolesnika koji boluju od neizlječivih bolesti, te okupljaju raznovrsne stručnjake koji multidisciplinarnim pristupom bolesnicima.
Iz Ministarstva zdravstva među značajnijim ulaganjima u palijativnu skrb ističe završeni projekt rekonstrukcije i opremanja Centra za palijativnu skrb u Babindubu kod Zadra, koji bi prve pacijente trebao primiti do kraja godine, a u njega je uloženo 2,7 milijuna eura.
Početkom tjedna počela je pak gradnja centra u Orljavcu u Požeško-slavonskoj županiji, koji će imati 16 postelja, a izgradnja i opremanje stajat će oko 7 milijuna eura. U prijedlogu Državnog proračuna za 2027. predviđeno je 6 milijuna eura Međimurskoj županiji za potrebe obnove objekta Feštetić u okviru doma zdravlja te 3 milijuna Općoj bolnici Čakovec za realizaciju palijativnog odjela.
Ministarstvo zdravstva je za 2027. u okviru svog proračuna planiralo 1,2 milijuna eura za razvoj palijativne skrbi u Hrvatskoj. Daljnja ulaganja bit će usmjerena na proširenje stacionarnih kapaciteta, jačanje mobilnih timova te edukaciju zdravstvenih radnika, u skladu s planiranim razvojem palijativne skrbi do 2030. godine.
U bolnicama nedostaje 325 palijativnih kreveta
U hrvatskim bolnicama trenutno je 471 palijativni krevet od predviđenih 796, pa nedostaje njih 325.
Dosad je u 2026. godini, prema podacima HZZO-a, palijativna skrb u bolnicama pružena je za 3.662 pacijenta, a u stacionarima domova zdravlja za 656 pacijenata. Prošle je godine u bolnicama palijativno zbrinuto 4.069 pacijenata, a u stacionarima domova zdravlja 811.
Najveći je manjak bolničkih palijativnih kreveta u Zagrebu, gdje je ih je samo 30 od predviđenih 147. U Splitsko-dalmatinskoj u bolničkom sustavu nema palijativnih kreveta iako je prema Mreži javne zdravstvene mreže predviđeno njih 38 kreveta, no za tu je djelatnosti ugovoreno 60 postelja u stacionarima domova zdravlja, te pet postelja u splitskom Hospiciju Matošić.
Prema Mreži javne zdravstvene službe predviđeno je i ukupno povećanje broja palijativnih kreveta u stacionarima domova zdravlja sa 130 na 166 postelja. U Krapinsko-zagorskoj županiji to uključuje 22 kreveta, Požeško-slavonskoj županiji povećanje sa osam na 16, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji sa šest na 12.
Potreba za smanjenom hospitalizacijom palijativnih pacijenata nastoji se postići skrblju u njihovu domu što omogućavaju mobilni palijativni timovi. Krajem kolovoza bilo je ugovoreno 56 timova i 54 koordinatora palijativne skrbi. Najviše timova, njih 10, je u Zagrebu.
Pacijenti i obitelji, podsjećaju iz Ministarstva, za pomoć se mogu obratiti obiteljskom liječniku ili koordinatoru u nadležnom domu zdravlja. Koordinatori pomažu organizirati nastavak skrbi nakon izlaska iz bolnice i osigurati potrebna medicinska pomagala.
Uz mobilni palijativni tim, u pružanje skrbi mogu se uključiti patronažna zdravstvena zaštita, zdravstvena njega u kući te, prema medicinskim indikacijama, fizikalna terapija u kući.