Tatjana Nemeth Blažić, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kazala je u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" kako su još uvijek velike brojke novooboljelih, no u odnosu onog što smo imali prije nekoliko tjedana, vidi se usporavanje.

- Možemo reći da imamo jedan stabilan tijek novooboljelih. Nadamo se da će brojevi ići prema nižim. Imali smo vrhunac prije tjedan dana, rekla je Nemeth Blažić. Dodala je da se soj omikron pokazao, usprkos što je zarazniji i uzrokuje puno veći broj novooboljelih, ali je klonička slika nešto blaža, pogotovo za one osobe koju su cijepljenje.

Epidemiologinja HZJZ-a naglasila je kako omikron ima blage simptome i relativno kratko traje bolest. Pošto veliki broj ljudi obolijeva od tog soja virusa, međunarodne organizacije odlučile su prilagoditi nova pravila prevencije odnosno zdravstvenog nadzora, stoga je i Hrvatska skratila izolaciju.

Bruno Baršić, voditelj Kriznog stožera KB Dubrava, naglasio je kako je i u KB Dubravi situacija puno bolja, nego što je bila s delta sojem.

Istaknuo je da su ovakve brojke, a da ljudi obolijevaju od delta soja, tada bi imali kolaps zdravstvenog sustava. Naglasio je kako sui trenutno kliničke slike oboljelih puno blaže. Pacijenti koji su cijepljeni uglavnom dolaze u bolnicu zbog drugih bolesti, a ne zbog COVID-a.

- Imamo bolesnike koji su samo zaraženi, ali imaju neke druge bolesti. Udio cijepljenih se smanjuje, sad je na dvadeset posto. Cijepljeni koji su pozitivni nam dolaze zbog drugih bolesti. A one slike koje viđamo kod teže oboljelih, to su uglavnom stariji i necijepljeni ljudi, koji imaju kao klasičnu COVID bolesti, poručio je.

Gordana Pavliša, specijalist internist i pulmolog, KBC Zagreb - Klinika za plućne bolesti Jordanovac poručila je kako na Klinici za plućne bolesti Jordanovac još uvijek postoji veliki akutni COVID odjel, kao i POST Covid program.

- Trenutno imamo otvoreno sedam akutnih COVID odjela i tri intenzivne jedinice i sve je puno. Ne znamo o kojoj se varijanti radi, i večeras otvaramo nove sobe i postelje, jer je pritisak i dalje velik, rekla je Pavliša.

Dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković istaknula je kako je koronavirus do sada imao puno varijanti, sada smo došli do omikrona.

- Sve su to varijante koje su bile zarazniji, omikron je najzarazniji, ali ima najblaže simptome. Mi ne znamo kako će pandemija dalje ići, hoće li druga varijanta koja dođe biti opasnije i je li ovo kraj pandemije, naglasila je.

Ambriović Ristov dodala je kako cijepljenje pomaže u kontroli pandemije. Naglasila je kako samo svježa booster doza može spriječiti bolju zaštitu od omikron soja. Poručila je kako se SARS-CoV-2 ne može uspoređivati s gripom, i ne smije se smatrati da je blaga bolest.

Hrvatska ima relativno blage epidemiološke mjere u usporedbi s drugim europskim zemljama. Nemeth Blažić rekla je da je u Hrvatskoj trenutno zaraženo pet osoba BA.2 varijantom omikrona, te da je ta varijanta još zaraznija, brzo se širi. Baršić je rekao kako očekuje da se ide prema kraju pandemije, ako se opet ne pojavi neka nova varijanta koronavirusa.

- Mislim da stvar ide u dobrom smjeru, dodao je. Pavliša je naglasila kako koronavirus ne uzrokuje samo akutnu bolest, već produžene simptome, odnosno protužene tegobe.

- Bolesnici se nakon akutne bolesti žale na brojne tegobe i one mogu potjecati iz svih organskih sustava, odnosno svih organa. Najčešće su to simptomi zaduha, smanjeno podnošenje fizičkog napora, umor, ali javlja se i nesanica, anksioznost, nemir, zatim smanjena korekcija nekih bolesti koje su prije bile regulirane. Gubitak okusa, mirisa, ispadanje kose i tako dalje. Akutna bolest čak ne mora biti teška, a simptomi mogu biti i nakon tri mjeseca.

Ambriović Ristov rekla je kako smo naučili o COVID-u u protekle dvije godine da virus može brzo mutirati i broj virusnih čestica koji se nalazi u jednom pacijentu je velik, a broj ljudi koji su zaraženi je ogroman. Također smo naučili da ne možemo predvidjeti što će se događati, te da se ne zna koliko će pandemija još trajati. Istaknula je kako smo i naučili da je cjepivo vrlo važno i da cjepiva protiv koronavirusa nisu rađeni na brzinu.

Poručila je da razumije ljude koji se nisu cijepili zbog raznih informacija koje su se pojavile na internetu, ali kaže da usporedbe sa zemljama u kojima je cijepljeno više ljudi pokazuju da bi imali znatno manje preminulih. - Da smo cijepljeni kao u Portugalu, sad bismo imali 15 mrtvih dnevno, a ne 50, kaže. - Bili smo svjesni da će se ovakva epidemija dogoditi, stoga su se razvijale vektorske vakcine. Prvo vektorsko cjepivo nije bilo za COVID, već za ebolu. 

Nemeth Blažić dodala je da je interes za cijepljenjem imao različite krivulje. Na početku cijepljenje interes je bio velik, za vrijeme ljeta interes je počeo opadati, ali u radu jesen interes se opet povećao, možda su tu razlozi bili i uvođenje COVID potvrda. Trenutno se interes opet smanjio, većinom se ljudi sada cijepe booster dozom. 

Baršić naglasio je kako ne može još uvijek vjerovati da se starije osobe još nisu sve cijepile.

Pavliša je dodala kako je cijela situacija s koronavirusom utjecala i na zdravstveno osoblje, te da im to predstavlja veliko opterećenje.

- Zdravstveni djelatnici još uvijek ulažu veliku energiju, te nitko nikada nije odbio pomoć, poručila je.

Ambriović Ristov kazala je kako ne trebamo težiti kolektivnom imunitetu, jer COVID nije gripa i nije lagana bolest. Za omikron je preporučena booster doza, a Hrvatska je na tek petnaestak posto cijepljenjem trećom dozom. Naglasila je kako cjepivo ne pruža dugotrajnu zaštitu i ako se epidemija nastavi, moguće je da će se trebati opet cijepiti. 

Nemeth Blažić istaknula je kako je otvoreni prostor manji rizik za zarazu, te COVID-19 nije imao tipično sezonski karakter. Pavliša je ponovila da osobe koje su se cijepile, imaju blaže kliničke slike. Baršić se nada kako je ovo početak kraja pandemije. Ambriović Ristov je naglasila kako svaka osoba treba utjecati da se virus što manje širi.