Agencija je na svojim internetskim stranicama objavila da je povodom članka koji je u lipnju prošle godine objavljen u Jutarnjem listu pod naslovom "Vinkovačka Spačva sumnja na kartel: Članovi udruženja omogućili su vlastitim tvrtkama 50 posto više drvne sirovine“, provela prethodno ispitivanje stanja na mjerodavnom tržištu, kako bi utvrdila postoje li dostatne indicije za pokretanje postupka radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja.

Tijekom ispitivanja je utvrđeno da su Hrvatske šume i Udruženje drvno prerađivačke industrije HGK, 15. prosinca 2017. potpisali pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca, koje sadrži uvjete pod kojima poduzetnici mogu kupiti određenu količinu drvne sirovine, trupaca te kriterije koje pritom moraju ispunjavati.

Pismo je doneseno na sjednici Vijeća Udruženja kao rezultat suradnje Hrvatskih šuma, Ministarstva poljoprivrede i Udruženja, a na temelju tog pisma Hrvatske šume su donijele odluku o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata za 2018. godinu, navode iz Agencije.

Napominju i kako je propisima kojima se uređuje gospodarenje, korištenje i raspolaganje šumama i šumskim zemljištima određeno da su šume i šumska zemljišta dobra od interesa za Republiku Hrvatsku te da imaju njezinu osobitu zaštitu.

"Stoga je nesporno postojanje ovlaštenja Vlade da u interesu RH upravlja šumama i šumskim zemljištima, kao i ovlaštenje Hrvatskih šuma da kao javni šumoposjednik gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu RH, koja ovlaštenja proizlaze iz odredbi Zakona o šumama", ističu iz Agencije.

Podsjećaju i da je Vlada 27. travnja 2017. donijela Strategiju razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja za razdoblje 2017. do 2020., čiji je glavni cilj međusobnim odnosom šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja kroz ruralni razvoj, osigurati ekonomsku, socijalnu i prostornu koheziju RH te na taj način stvoriti pretpostavke za gospodarski rast, razvoj, investicije i zapošljavanje te ostanak stanovništva u ruralnim područjima.

"Odluka koju su donijele Hrvatske šume nedvojbeno predstavlja realizaciju strategije na način da se uspostavom optimalnog sustava opskrbe drvnom sirovinom, proizvođačima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, osiguraju pretpostavke za postizanje najsvrhovitije uporabe drvne sirovine u vlasništvu RH te da se potakne razvoj proizvodnje finalnih proizvoda, sve u funkciji gospodarskog rasta i konkurentnosti", ističu iz Agencije.

Napominju i da je u Strategiji navedeno da postojeći sustav opskrbe drvnom sirovinom treba izmijeniti u dijalogu s proizvođačima, na način da ministarstvo nadležno za preradu drva i proizvodnju namještaja treba biti njezin nositelj i provoditelj.

Odluka na temelju koje je proveden Javni poziv za prodaju trupaca za 2018., koju su donijele Hrvatske šume, nije imala za cilj niti za posljedicu podjelu tržišta, već isključivo provedbu nacionalne strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja u RH, ističu iz Agencije te navode kako je uvidom u kriterije utvrđeno da oni "nisu bili diskriminatorni, već su svakome omogućili pristup drvnoj sirovini pod jednakim uvjetima".

"Stoga, u konkretnom slučaju nema indicija za pokretanje postupka utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja protiv Hrvatskih šuma, u smislu odredaba ZZTN-a", ističu iz Agencije.

Navode i kako Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja sukladno odredbi ZZTN-a, aktivno promiče znanje o tržišnom natjecanju, odnosno podiže razinu svijesti i informiranosti o ulozi politike i prava tržišnog natjecanja.

Međutim, uzimajući u obzir činjenicu da je navedenoj odluci prethodilo pismo namjere čiji su potpisnici i članovi Udruženja, koji su ujedno i kupci drvne sirovine, Vijeće smatra da bi s aspekta načela zaštite tržišnog natjecanja "bilo uputno postojeću praksu izmijeniti na način da kriterije sadržane u Odluci donose isključivo Hrvatske šume uz suradnju Ministarstva poljoprivrede".

Također, Vijeće podržava inicijativu da se uvjeti i kriteriji za stjecanje određene količine drvne sirovine od Hrvatskih šuma implementiraju izravno u propise (Zakon o šumama ili u njegove provedbene propise), na način da se u najvećoj mogućoj mjeri zaštiti industrijska politika RH i poštuju načela tržišnog natjecanja te u budućnosti izbjegnu bilo kakvi potencijalni negativni učinci postojeće prakse na tržišno natjecanje, zaključuju iz Agencije.