Sutra će biti pet godina od velikog zagrebačkog potresa magnitude 5,5 prema Richteru, koji je prouzročio golemu materijalnu štetu, a, nažalost, odnio i jedan život, stradala je 15-godišnjakinja iz Zagreba. Ozlijeđeno je 27 osoba
Na obnovu je dosad utrošeno više od dvije milijarde eura, a u cijelosti je završena na više od 3.800 lokacija s gotovo 36 tisuća stambenih jedinica. Većina, oko 3.400 lokacija, odnosi se na privatne zgrade i kuće, dok ih je malo više od 400 vezano uz zgrade javne namjene i infrastrukture.
Dio projekata javne namjene financiran je novcem iz europskog Fonda solidarnosti. Tijekom obnove izgrađeno je i 38 zamjenskih obiteljskih kuća.
vezane vijesti
Bačić: Obnova je u punom zamahu
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a kako je obnovljeno više od 35 tisuća stambenih jedinica. 'Uvijek se može bolje, mogli smo vjerojatno i bolje, no, mislim da je sada obnova u svom punom zamah'u, poručio je.
Trenutačno je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, oko 1.900 gradilišta, no Hrvatska je ograničena s građevinskom operativom. - Mogu reći da će iza nas ostati zgrade, koje nisu vraćene u prvobitno stanje, već smo napravili ogroman iskorak. Zgrade, koje obnavljamo, podigli smo na višu razinu, učinili smo ih stabilnim, one sad mogu izdržati i veći potres od 5,5, koji se dogodio prije pet godina', naglasio je Bačić. Te zgrade, će se i energetski obnoviti.
Obnova Zagreba do 2030.?
Bačić je dodao kako je iza Vlade jedan veliki posao, koji se temelji na odluci Vlade Republike Hrvatske, da kada se već ulazi u obnovu, da ona bude na suvremenom konceptu. Rok je do 2030. da se obnovi cijeli Zagreb. Bačić je rekao da je u rujnu prošle godine napravljen plan obnove, te da je realan rok da se cijeli Zagreb obnovi do 2030. što se tiče potresom pogođenih građevina.
A što se tiče zamjenskih obiteljskih kuća, Bačić je istaknuo, da je rok polovica 2027. Onda ostaju zahtjevne konstrukcijske obnove Donjeg grada, a većinom su to zgrade stare i do 150 godina, koje nisu bile održavane prije potresa. 'Mehanički neotporne na takav potres i za sada nam je to najveći izazov', poručio je ministar Bačić.
Problem je javna nabava
Veliki problem stvara javna nabava. 'Ovog trenutka hrvatska građevinska operativa je jedan od glavnih pokretača rasta hrvatskog BDP-a. Rast građevinskog sektora u prošloj godini je bio 15,5 posto. I prema našim planovima i predviđanjima očekujemo da će takav rast biti i ove godine, rekao je Bačić.
To znači da je hrvatska građevinska operativa prezaposlena. Pretjeruju li onda s cijenama? Bačić je kazao da cijene idu iznad očekivanja, pa te javne nabave se moraju poništiti. Za obnovi zgrada javne namjene, dosta su pomogla i europska sredstva.
Bačić je istaknuo kako je hrvatska obnova nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa učinila ogroman iskorak u korištenju sredstava iz Fonda solidarnosti. Taj fond je namijenjen za hitne sanacije, da se građevine vrate u prijašnje stanje, no Vlada je napravila korak dalje, odlučila se za suvremeni koncept obnove, no ta sredstva bi bila nedostatna.
'Zagrebački potres se dogodio u vrijeme pandemije covida 19, na koju je Europska komisija odgovorila s jednim drugim fondom, koji nam je omogućio 10 milijardi eura. Od tih 10 milijardi, mi smo za potres preuzeli milijardu i 500 milijuna eura, dodao je. Ta dva europska fonda su nam pomogla, ali ono što je nedostajalo, Vlada je osigurala iz državnog proračuna', rekao je Bačić.
