Govoreći o propalim javnim nabavama i nedostatku građevinske operative, Bačić je u Dnevniku HTV-a rekao da bi bilo dobro da sve javne nabave koje provodi ministarstvo ima za te nabave ugovorene izvođače.

'No često nam se dogodi da nam na javnu nabavu ne pristigne niti jedna ponuda ili da su ponude značajno iznad projektantskih, odnosno troškovničkih cijena. Mi sve te ponude izanaliziramo, provodimo njihovu usporedbu s postojećim radovima i ako je to u okviru prihvatljivog onda takve nabave i prihvaćamo i ugovaramo takve radove. No međutim, u posljednjih nekoliko mjeseci smo svjedočili da nam je 300 gradilišta, 300 lokacija praktično ostalo neugovoreno, s obzirom na to da nismo mogli prihvatiti takve cijene od strane građevinske operative. U ovom trenutku je veliki obujam građevinskih radova u Hrvatskoj, i na fondu solidarnosti, i na nacionalnom planu oporavka i otpornosti, na brojnim projektima koji se financiraju u vodoprivredi, u stanogradnji, u brojnim investicijama koje se u Hrvatskoj financiraju bilo u javnom i privatnom sektoru i tamo je operativa angažirana', rekao je Bačić.

Cijene građevinske operativa često su i do 30 posto veće od projektantskih. Zašto, dao je odgovor ministar Bačić nabrojivši nekoliko razloga.

'Prvi razlog je taj što su te projektantske cijene rađene prošle godine kada smo radili projekte, primjerice za određene zamjenske kuće, konstrukcijske obnove. U međuvremenu je zbog inflacije došlo do povećanja cijena usluga i cijena građevinskih proizvoda, ne samo na tržištu Hrvatske, nego na tržištu cijele Europe, to je drugi razlog. A treći razlog je što ne postoji glad, ako tako mogu reći, za radovima, jer je ponuda za izvođenje građevinskih radova prevelika i onda građevinske tvrtke ne moraju smanjivati cijene nego sudjeluju s cijenama koje su često puta i 30 posto iznad projektantskih troškovnika', objasnio je Bačić.

Upitan treba li onda podizati te projektantske troškovničke cijene kako bi se privukla građevinska operativa da bi proces obnove brže rekao Bačić je rekao ne mogu i ne smiju sa svojim cijenama i ponudbenim troškovnicima trčati za ponuđenim cijenama.

'Ocjenjujemo i nastojimo, doista, kroz izoštrenu javnu nabavu, kroz kvalitetno ispitivanje cijena svakog pojedinog proizvoda, plasirati na tržište projektantske cijene koje su tržišne, koje su opravdane, koje ne uračunavaju u sebi inflaciju koja će se dogoditi u narednom razdoblju. I zato morate biti svjesni da upravljamo javnim novcem i da moramo prije nego što taj javni novac potrošimo, dobro ga 3-4 puta provjeriti jesmo li doista išli van s troškovničkim cijenama koje ostavljaju mogućnost zarade izvođačima, ali da ne budu s druge strane nepošteni prema javnom novcu,' istaknuo je Bačić.

O modelu samoobnove

Na pitanje je li zadovoljan odazivom na model samoobnove ministar Bačić je rekao kako je pretpostavljao da kada se donosio zakon u veljači da će to biti dobar model.

'Ali nisam mogao vjerovati da ćemo mi u četiri mjeseca koliko provodimo, i kada su nam banke utvrdile taj bankovni proizvod u kojemu možemo ljudima unaprijed plaćati cijeli iznos njihove obnove, da će takav odaziv doista i biti. Mi smo do današnjeg dana zaprimili 250 zahtjeva, 230 obnova odobrili i isplatili unaprijed našim sugrađanima na žiro račun za tih 230 lokacija isplatili smo 15 milijuna eura, a to je u najvećem dijelu konstrukcijska obnova oštećenih zgrada na području zagrebačkog i petrinjskog potresa. Ja ne da sam zadovoljan, nego sam prezadovoljan iskazanim interesom naših sugrađana i ovom prigodom pozivam da nastave tim putem obnavljati svoje zgrade', naglasio je Bačić.

Upitan gdje onda građani koji krenu putem samoobnove pronađu građevinsku operativu koju Ministarstvo ne može pronaći temeljem javne nabave Bačić je rekao da građani koji sami provodite obnovu ne provode proces javne nabave, a nisu potrebne ni bankovne garancije, ne moraju unaprijed angažirati svoje strredstva..

'Vi ugovarate neposredno sa svojim investitorom, s privatnom osobom i na taj način oni nalaze interes da kroz izbor izvođača određene manipulativne troškove, bankovne garancije, angažmana vlastitih sredstava rješavaju na ovaj način i to je se pokazalo opravdanim. I tu je razlika između nabave koju radi privatna osoba kako bi obnovila svoju kuću i izgradila i onda kad to radi organizirana obnova odnosno država. U nepuna četiri mjeseca otvorili smo 230 gradilišta na modelu samoobnove'.

O iskorištenosti fonda solidarnosti

'Ukupno je ugovoreno 1330 projekata, 500 ih je završenih, iza nas. Tu vam je oko 260 zgrada javne namjene, fakulteta, škola, bolnice itd. i 190 objekata komunalne infrastrukture. Nama je odobreno milijardu i 3 milijuna eura za konstrukcijsku obnovu oštećenih zgrada. Mi smo u zadanom roku prešli 145% i potrošili smo sredstva u iznosu od milijardu i 450 milijuna eura. Ta razlika između odobrenih sredstava od strane fonda Solidarnost i Unije i iznosa potrošenog će biti financirana iz državnog proračuna. Cjelovita obnova svih tih zgrada, bolnica, škola, vrtića, dvorana, muzeja itd. financirat će se opet drugim europskim fondom iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u iznosu od milijardu i 520 milijuna eura. Dakle, Hrvatska će iz europskih fondova za obnovu, za zagrebački i petrinjski potres dobiti 2 milijarde i 530 milijuna eura', istaknuo je Bačić u Dnevniku HTV-a.