Kolike stanove i kakva kreditna zaduženja imaju Jakša Puljiz i Stjepo Bartulica, savjetnici premijera Oreškovića s plaćama od oko 13.000 kuna, poznato je zahvaljujući imovinskim karticama objavljenim na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u vrijeme dok su još bili državni dužnosnici - Puljiz kao zamjenik bivšeg ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, a Bartulica kao povjerenik bivšeg predsjednika Ive Josipovića za vjerske zajednice.

No imovinsko stanje, kao i eventualni poslovni udjeli i dionice Davora Huića, posebnog premijerovog savjetnika za unutarnju politiku s mjesečnom naknadom od 8.000 kuna,ostaju nepoznanica.Huić je, podsjetimo, suosnivač Udruge poreznih obveznika Lipa i suvlasnik PR agencije Briefing komunikacije, te bivši savjetnik za odnose s medijima u izbornom stožeru Ive Josipovića 2009. godine, koji se povukao iz kampanje nakon što je objavljena analiza zastupljenosti predsjedničkih kandidata na HRT-u. Analizu je, naime, izradila njegova agencija, što je ukazalo na potencijalni sukob interesa.

Pozicijska politička elita

Korisno bi, primjerice, bilo analizirati i imovinsko stanje čak petero savjetnika prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, među kojima su i njegov bivši vozač i tjelohranitelj Dražen Muhar, kao i njegova bivša osobna tajnica u HDZ-u Ana Kosec, koja je avansirala u posebnu savjetnicu s ovlastima predstojnice Ureda. Muhar i Kosec primaju po 8.000 kuna mjesečne naknade.

Podsjetimo, bivši premijer Zoran Milanović uz četiri savjetnika (za vanjsku politiku, gospodarstvo, diplomatski protokol te za odnose s Hrvatskim saborom) 'posuđena' iz MVEP-a, Ministarstva gospodarstva i Hrvatskog sabora, imao je i tri posebna savjetnika (za kulturu, znanost i europsko pravo) koji su taj posao obavljali volonterski. Ni Milanovićevi savjetnici nisu ispunjavali imovinske kartice.

Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska, smatra da bi savjetnici u Vladi, poput savjetnika u Uredu predsjednice, trebali podnositi imovinske kartice.

'Možda je ovo pravi trenutak da se ukaže na to da je Zakon o sprječavanju sukoba interesa ograničen u svom opsegu, u smislu da je usredotočen na državne dužnosnike, a čitav niz ljudi koji se nalaze na odgovornim i utjecajnim pozicijama su izuzeti. Ne znamo niti njihov background, niti imovinu, ni druge stvari, što možda nije dobro jer bi u cilju povećavanja transparentnosti bilo dobro da ti podaci budu dostupni javnosti. Važno je vidjeti i kolika je razlika između njihovog 'ulaska i izlaska' u Vladu', ističe Budimir, dodajući da savjetnici u Vladi predstavljaju pozicijsku političku elitu i zaista mogu jako utjecati na donošenje odluka.

Krug dužnosnika treba proširiti

Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, ističe da se Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne odnosi samo na državne dužnosnike, nego i na određene kategorije obnašatelja javnih dužnosti koji nemaju ujedno i prava državnih dužnosnika. 'Krug onih koji imaju obveze iz ovog Zakona širi je u odnosu na one koji imaju prava propisana Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Možda je najjednostavnije reći da se ZSSI odnosi na kategoriju dužnosnika u smislu navedenog Zakona, na one funkcije koje su u tom Zakonu navedene', kazala je Orešković za tportal.

Podsjeća da je Povjerenstvo u svom Izvješću o radu za 2014. godinu, koje je prihvaćeno u Saboru, ukazivalo na to da bi krug dužnosnika trebalo proširiti. Dapače, Povjerenstvo je upravo to predložilo i prilikom sudjelovanja u izradi Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, a taj prijedlog prihvaćen je kao jedna od mjera akcijskog plana uz novu Strategiju iz veljače 2015.

Povjerenstvo je, doduše, pritom ciljalo na to da se krug dužnosnika proširi na, primjerice, članove uprave HBOR-a, Upravnog vijeća Fine i uprava tvrtka-kćeri trgovačkih društva u većinskom državnom vlasništvu, dakle osoba na funkcijama s diskrecijskim ovlastima koje nužno sa sobom nose i visoki korupcijski rizik. Rasprava u Saboru pokazala je da su tu i brojne druge funkcije koje raspolažu s ogromnim sredstvima, a koje trenutno ni na koji način ne potpadaju pod pravila iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Članovi uprave HEP-a su dužnosnici, ali članovi uprave HEP-Toplinarstva to nisu

'E sad, koliko daleko ići, da li time obuhvatiti i posebne savjetnike, to je političko pitanje i neka se politika o tome očituje. U svakom slučaju, naravno da posebni savjetnici imaju određeni utjecaj, ali činjenica je da oni svoje račune polažu isključivo bilo ministru, bilo predsjedniku Vlade – onome tko ih je imenovao na tu funkciju - i nemaju ovlast raspolaganja sredstvima. Korupcijski rizik povezujemo s konkretnim ovlastima donošenja odluka, a ključne odluke ipak donose oni koji su ih imenovali savjetnicima', istaknula je Orešković.

Korupcijski rizik u slučaju savjetnika ipak je manji od ostalih funkcija koje trenutno nisu u fokusu pažnje, poput članova uprava trgovačkih društava jedinica lokalne samouprave ili članove uprave tvrtka-kćeri državnih firmi. Primjerice, članovi uprave HEP-a su dužnosnici, ali članovi uprave HEP-Toplinarstva to nisu.

Ipak, s obzirom na činjenicu da savjetnici imaju veliku mogućnost utjecaja na donošenje odluka onih koji su ih angažirali, Dalija Orešković dodaje da je njihovo uvrštenje u krug dužnosnika jedno od pitanja koje mogu biti dijelom javne rasprave.

Proceduralno, Hrvatski sabor u novom sazivu može donijeti novu i drugačiju strategiju, no do tada je na snazi aktualna Strategija i popratni akcijski plan s mjerom proširivanja kruga dužnosnika u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa i rokovima provedbe. Stvar je nadležnog Ministarstva uprave da takav prijedlog iznese i na Hrvatskom saboru da ga usvoji. 'Mi možemo samo davati naša obrazloženja i stručna mišljenja na temelju predmeta koje smo do sada obradili', zaključila je Dalija Orešković.