Priznajem, nisam iznenađena, ali sam uistinu počašćena time što me se spominje u tako uglednom društvu za tu iznimno važnu dužnost. Uostalom, to je i svojevrsno priznanje i dodatna međunarodna potvrda za Hrvatsku. Reći bilo što više od toga u ovom trenutku bilo bi uistinu preuranjeno i krajnje neprofesionalno, kratko je rekla bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović komentirajući medijske spekulacije prema kojima je favoritkinja za nasljednicu glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.

Grabar-Kitarović javila se iz Tokija, gdje je prisustvovala sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora u čije je članstvo izabrana u srpnju prošle godine kao četvrta osoba iz Hrvatske i prva žena.

Upravo to što je žena navodi se kao jedan od argumenata za "nominaciju" Grabar-Kitarović za glavnu tajnicu NATO-a. Tako Politico navodi da su u Bruxellesu i u drugim zemljama članicama NATO-a već uvelike krenula nagađanja o tome tko bi mogao naslijediti Stoltenberga.

Navodi se da političari, diplomati i analitičari ističu da je nakon 72 godine krajnje vrijeme da NATO imenuje prvu ženu na čelnu civilnu poziciju. Spekulira se i da bi, s obzirom na nastavak sučeljavanja s Rusijom, odabir nekoga iz istočne Europe poslao važan signal Moskvi.

U tom se kontekstu uz bivšu predsjednicu Hrvatske spominju bivša litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė i aktualna predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid.

Prednost Grabar-Kitarović je njezina bogata biografija u kojoj se, među ostalim, navodi iskustvo rada u NATO-u. Bila je pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju od 2011. do 2014. godine, također prva žena na toj dužnosti. Neki spominju da je svoju karijeru gradila na konzervativnim političkim stajalištima.

Bivšu predsjednicu zamolili smo da se osvrne i na te kritike, no ona je to odbila, smatrajući da bi bilo kakav komentar u ovome trenutku bio neprimjeren. Stoltenbergu mandat istječe u rujnu 2022., donosi Jutarnji list.