'Jednoj tvrtki platili smo odvoz kamiona 'šute', ostataka betona i materijala iz kupaonice. Pola sata kasnije prepoznali smo naš otpad pored obližnjeg kontejnera za smeće: naprosto su ga prevezli pedesetak metara dalje i iskrenuli nasred ulice', požalila se tportalu jedna splitska obitelj koja je prošlog tjedna preuređivala stan.

Slični incidenti zasad su pojedinačni, ali sve češći: primijećeno je nicanje sve većeg broja divljih mikrodeponija u Splitu i okolici, ponekad i na privatnim parcelama. Njihovi vlasnici čak oklijevaju prijaviti problem jer su po zakonu dužni održavati vlastite parcele, odnosno počistiti nered koji je napravio netko drugi. Na javnim površinama ovaj otpad po prijavama gradskih službi prikuplja privatna koncesionarska tvrtka, no i ona je u problemu jer nema kamo s njime.

Prenapregnuti deponij na Karepovcu nikada nije trebao primati građevinski otpad, ali to se godinama događalo i zasad nije sigurno je li se radilo o prešutno dopuštenoj praksi ili čistom kriminalu. Nakon nedavnih uhićenja u Čistoći splitske gradske službe za tportal su neslužbeno potvrdile podatak da je upravo ova vrsta otpada razlog za to što je deponij u stvarnosti znatno veći nego što to stoji u službenim dokumentima, pa je zbog toga čak morao biti promijenjen Generalni urbanistički plan.

Sastanak u ponedjeljak

Gradsko vijeće Splita idućeg ponedjeljka održat će tematsku sjednicu upravo na temu gospodarenja otpadom i Karepovca i, kako tportal neslužbeno doznaje, do toga datuma pokušat će se pronaći rješenje. Već za ponedjeljak poslijepodne zakazan je sastanak svih zainteresiranih strana. 'Gradovi Split, Solin i Kaštela nastoje postići dogovor s tvrtkom Cemex oko lokacije napuštenog kamenoloma, gdje bi se moglo otvoriti odlagalište za ovu vrstu otpada - no i ono ne smije biti obični deponij jer se veći dio takvog otpada sortira, obrađuje i pretvara u novu sirovinu', kazao je sugovornik iz splitske gradske uprave.

Prethodno se na isti način pokušalo aktivirati napuštene kamenolome u obližnjoj Žrnovnici i Srinjinama, no odustalo se zbog protivljenja lokalnih vlasti i stanovništva.

Lokaciju za odlaganje građevinskog otpada bila je dužna osigurati Splitsko-dalmatinska županija, ali je tu obvezu prenijela na gradove i općine koje su dosad bile inertne. Na prostoru od Ploča na jugu do Trogira na sjeveru, prostorno najvećoj hrvatskoj županiji s pola milijuna stanovnika, pritisak je sve veći, a ekološki incidenti sve su izvjesniji.

Čistoća: S time nemamo veze

'I građani i tvrtke obraćaju nam se na dnevnoj bazi, no nemamo im što kazati: takvu vrstu otpada ne zaprimamo na Karepovac, s njime nemamo veze, niti ih imamo komu uputiti. Očekujemo da će se pritisak dodatno pojačati u idućih mjesec dana, kada krene masovno 'štemanje', kopanje i preuređivanje', kazali su za tportal iz novog vodstva splitske komunalne tvrtke Čistoća.

Dok se problem ne riješi, uspostavljen je bizaran oblik kružnog gospodarenja otpadom - savjesni građani mogu zvati tvrtke za odvoz ili riskirati kaznu tako što će ga jednostavno ostaviti kod kontejnera. Tvrtke za odvoz eventualno mogu legalno odlagati u nekoj od susjednih županija ili naprosto istovariti smeće negdje u prirodu. Vlasnici zapuštenih parcela eventualno mogu glumiti policajce i hvatati počinitelje ili sami plaćati sanaciju nereda koji nisu napravili. Otpad čija se količina službeno ne može ni ustanoviti, jer o tome nema preciznih podataka, prebacuje se s jedne na drugu odgovornu osobu, a nastrada jedinio onaj koga se uhvati.