'Toplo se nadamo da su benigni razlozi zbog kojih se odredba o povjereniku za informacije nije našla u Zakonu o pravu na pristup informacijama, a ne da to netko namjerno opstruira, što bi bilo suicidalno', izjavio je predsjednik hrvatskog Transparency Internationala Zorislav Antun Petrović na konferencije za novinare
Ta je odredba, naime, već bila predstavljena javnosti na inicijalnoj raspravi o izmjenama Zakona, ali se do prvoga čitanja u Saboru nekako misteriozno izgubila. No Petrović se nada da će do konačnog usvajanja Zakona u rujnu i to biti riješeno.
Vlada i Ministarstvo uprave su, doduše, prilikom slanja Zakona u Sabor neuvođenje povjerenika obrazložili 'sveopćom štednjom', ali klimav je to izgovor. Petrović, naime, ističe da bi 'povjerenik bio prava ušteda kad se uzme u obzir koliko se novca gubi zbog korupcije'.
Povjerenik bi bio državni dužnosnik, kao i glavni državni odvjetnik, te bi ga imenovao Sabor, a trebao bi biti osoba s profesionalnim ugledom i iskustvom na području zaštite ljudskih prava. Ne bi smio dolaziti iz redova nijedne političke stranke, a Saboru bi bio dužan redovito podnositi godišnja izvješća o svom radu', objasnio je Petrović.
'Dostupnost informacija temeljni je preduvjet za razvoj demokracije i za suzbijanje korupcije', podsjetio je Petrović, pa će zato sklopu akcije 'Imamo pravo znati' nevladine udruge TIH i Gong od 9. rujna do 15. listopada diljem Hrvatske promovirati Zakon o pravu na pristup javnim informacijama.
'Najveći problemi su na nižoj, lokalnoj razini, a izvješća pokazuju da je situacija od 2003, kada je Zakon prvi puta izglasan, sve lošija i lošija. Građani nisu educirani, a tijela javne vlasti ne inzistiraju na provedbi Zakona', kazao je Petrović.
'Rezultat toga je da sve manje znamo što se radi u naše ime s našim resursima i navodno za naše dobro', zaključio je Petrović.
Stoga i ova akcija ima tri temeljna cilja: upoznavanje građana s temeljnim značajkama ovog Zakona, poticanje tijela javne vlasti da ulože veće napore u informiranje građana te zagovaranje najboljih izmjena Zakona.
Petrović je istaknuo da TIH pozdravlja to što je u izmjene i dopune Zakon uveden test javnog interesa, kao i proširivanje kruga tijela javne vlasti obuhvaćenih Zakonom na pravne osobe čiji se programu cijelosti ili djelomično financiraju iz državnog ili proračuna jedinica lokalne i područne samouprave: 'Također, dobra je stvar i uvođenje novčanih sankcija prema osobi u tijelu javne vlasti koja ne dostavi godišnje izvješće o provedbi Zakona u propisanom roku.'
No to ipak nije dovoljno da bi informacije bile maksimalno dostupne, a što bi još trebalo učiniti da se situacija poboljša, nabrojao je Don Markušić iz TIH-a.
'Svakako je potreban povjerenik za informacije kao drugostupanjsko tijelo koje će odlučivati o žalbama građana pri uskraćivanju njihovog prava na pristup informacijama. Nadalje, Hrvatska bi trebala potpisati i ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o pristupu službenim dokumentima te uskladiti s njom Zakon, posebice kada je u pitanju povreda prava intelektualnog vlasništva', istaknuo je Markušić.
Također, smatra da bi dodatnu kvalitetu Zakonu dalo i 'otvaranje građanima mogućnosti za podnošenje zahtjeva za pristup informacijama e-mailom te faksom, kao i edukacija građana'.
