U Hrvatskoj gospodarskoj komori čelni ljudi najvrućeg hrvatskog pitanja nakon krize i najveće kočnice za ulazak Hrvatske u Europsku uniju zahvalili su jedni drugima i s nekoliko floskula iz pravosudne arhive dali svoju riječ da će dobro iskoristiti dobivenih milijun eura i savjete njemačkih kolega u borbi protiv korupcije.

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, posljednjih tjedana rijedak gost u javnosti, posebno nakon objave njegove SMS prepiske s ubijenim Ivom Pukanićem, imao je potrebu naglasiti svoje osobno stajalište oko korupcije: 'Suzbijanje korupcije je možda najznačajnije pitanje u ovom trenutku. Ja osobno mislim da je najznačajnije zbog razvoja demokratskih procesa i stvaranja jednakih pravnih standarda...'

Ako je suditi po SMS prepiskama koje su, podsjećamo, važeći dokaz u postupku protiv Roberta Matanića i drugih, glavni državni odvjetnik Bajić nije načistu s pojmom jednakosti ako bira 'istraživačke' novinare preko kojih kroji sliku javnosti, pa i percepciju korupcije.

Kada smo ga kao 'obični' novinari susreli u Komori, Bajić nije bio spreman za odgovore na važna pitanja oko afere 'Daimler' i sličnih slučajeva, pa nam je u prolazu odgovorio: 'Nema šanse! Samo ako ima veze s ovim događajem.' S obzirom da javnost ne zanimaju floskule nego konkretni potezi, ispostavilo se da je glavni državni odvjetnik, kao i mnogi 'odgovorni' političari, gotovo beskoristan za javnost.

Teško se sada ne sjetiti stiha grupe Elemental koja je vjerojatno odaslala puno više poruka vezanih za ključne stvari za zemlju od glavnog državnog odvjetnika kojeg su Vlada RH tj. Sabor izabrali treći put, bez jasnih rezultata,: 'Koga da pitam, brate, tko će mi dat' odgovore, reci mi bilo što osim da je moglo biti gore.'

Bajić je tako danas govorio da je 'vidljivo efikasno funkcioniranje USKOK-a, ali ima značajnog prostora za napredak'. Rekao je da će njemačko iskustvo u 'twinning projektu' biti od velike koristi te da je suradnja s ostalim državnim tijelima važna za procesuiranje zločina.

'Suradnja ministarstava, Porezne uprave, Carinske uprave, Financijske policije, Državne revizije i drugih tijela važna je za primjenu zakona u praksi. Za uspješno suprotstavljanje izazovima potrebna je sinergija svih. Ovaj projekt ima punu potporu DORH-a', rekao je Bajić.

U sličnom tonu govorio je i ministar pravosuđa Ivan Šimonović koji se pak malo poigrao riječima, ali na kraju je rekao isto što i uvijek: 'Naglašavam, ne postoje nikakve razlike od onoga što u borbi protiv korupcije želi EU, građani, Vlada ili predsjednik Josipović. Ne smiju postojati povlašteni, postoje samo mi i oni - mi se borimo protiv korupcije, a oni moraju iza rešetaka.'

Šimonović je pokušao i zastrašiti kriminalce te s govornice poslao poruku: 'Danas šaljemo dobre i loše vijesti. Dobre su za sve koji se bore protiv korupcije da borba ne jenjava, a loša je za sve koji se misle okoristiti.'

Treći stup naše borbe protiv korupcije je Dinko Cvitan, ravnatelj USKOK-a koji je, kao u referatu, podsjetio da je USKOK nastao 2001. i da je trebalo 'puno snage' da se dođe do ovoga što je USKOK danas. 'Sva su četiri odjela USKOK-a u punoj funkciji. Približili smo rad javnosti, koliko je to moguće.'

'Cilj nam je eliminirati korupciju i sankcionirati korupciju na najvišem nivou', rekao je Cvitan i time možda mislio na suđenje bivšem ministru Berislavu Rončeviću čiji je slučaj 'kamioni' završio na sudu teškom mukom, nekoliko godina nakon izbijanja afere. Možda je mislio na još viši nivo i bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca koji se nalazi u istražnom zatvoru. To zaista jesu neki od pokazatelja da ipak nije sve tako crno, ali pitanje je - koliko su za to zaslužne 'institucije koje dobro funkcioniraju' ili možda politika i biznis na nama nepojmljivoj razini.

Kada već 'tri stupa borbe protiv korupcije' koje su posredno izabrali građani, kojima trebaju i služiti, šute o najvažnijim pitanjima - onda te iste građane mogu poštedjeti i praznih riječi.