Biljana Borzan prva je, još od referenduma o Brexitu, isticala važnost kandidature Hrvatske za sjedište EMA-e, koje će se iz Londona preseliti u neki drugi europski grad. Zagreb je bio jedan od 19 kandidata za sjedište EMA-e, a odluka o njenom novom sjedištu donijet će se danas na sastanku Vijeća za opće poslove (GAC), na kojem sudjeluje i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.

MVEP je jutros objavio da je Hrvatska povukla zagrebačku kandidaturu ocjenjujući da postupak koji prethodi donošenju odluke 'ne osigurava vrednovanje svih kriterija na isti način' te da je 'bio podložan sugestivnim ocjenama same Europske agencije za lijekove.' 

Osim o EMA-i, danas se u Bruxellesu odlučuje o novom sjedištu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), koje također treba premjestiti iz Ujedinjene Kraljevine. U Hrvatskoj, kao najmlađoj državi članici EU-a, niti jedna europska agencija nema svoje sjedište, što je trebalo poslužiti kao snažan argument u natjecanju za sjedište EMA-e.

'Bilo je jasno da će svaka država nastojati uzeti dio plijena koji se našao na raspolaganju, pri čemu je Europska agencija za lijekove apsolutno interesantniji dio priče. Upravo zbog toga od prvog dana ukazivala sam na to da se Hrvatska treba na vrijeme organizirati i poslati ponudu, a prethodno u samoj Agenciji ustanoviti njihove potrebe, od zgrade nadalje. Vlada je osnovala stručni tim za sastavljanje ponude u lipnju, tek kad se uključio Grad Zagreb, a rok za predaju ponuda bio je 31. srpnja. To je apsolutno bio prekratak period', ističe Borzan.

Kao predstavnica Europskog parlamenta u EMA-i, imala je priliku vidjeti s kakvom su predanošću ostali kandidati pristupili poslu.

'Lobiralo se na sve strane, odlazilo u Agenciju, razgovaralo sa zaposlenicima, prezentiralo svoje države, pri čemu su prezentacije nekih gradova bile uistinu fascinantne. Uključili smo se u zadnji tren. Predstavnici Hrvatske, ministar zdravstva Milan Kujundžić i gradonačelnik Milan Bandić, došli su u Agenciju u rujnu, dakle apsolutno prekasno', ocjenjuje Borzan, inače liječnica po struci.

Ona je bila u stalnom kontaktu s vodstvom EMA-e i neslužbeno je saznala da se Grad Zagreb solidno predstavio, no Vladina prijava, koja je trebala sadržavati podatke o predloženoj zgradi, međunarodnim letovima, školama za djecu zaposlenika i drugim tehničkim pitanjima, napravljena je nepotpuno. Komisija je ocijenila da u većini kriterija nisu dostavljeni traženi podaci.

Tumači da je Europska komisija pregledala sve ponude i dala ocjene, iako u ovom slučaju odluku donosi Vijeće za opće poslove, koje inače koordinira pripreme za sastanke Europskog vijeća i odgovorno je za niz međusektorskih političkih područja. 

'Komisija je ocijenila da hrvatska prijava nije adekvatna u više od 30 kriterija. Također, važne su ankete među zaposlenicima EMA-e, iako je naravno rečeno da oni neće imati ulogu u odlučivanju. Ako gledate iz perspektive nekoga tko danas svojim glasom odlučuje o novom sjedištu EMA-e, a znate da u neku državu ne želi prijeći 80 posto zaposlenika, koliko je minimalno potrebno da se ne ugrozi rad Agencije, naravno da nećete glasati za tu zemlju jer bi se to moglo itekako negativno odraziti na sve građane EU-a', tumači Borzan.  

Većina zaposlenika EMA-e izjasnila se za Italiju, Austriju i Španjolsku kao željene lokacije svog budućeg radnog mjesta.

'To su zemlje koje su se jako dobro prezentirale. Naravno, one imaju dobre mogućnosti i bez izvrsnih prezentacija, ali Hrvatska nije odradila ni dobar PR-ovski posao, da se barem pokušamo pokazati u najboljem svjetlu i da se ti ljudi nemaju čega bojati ako bi prešli u Hrvatsku', kaže Borzan. 

'Naravno da su drugi krivi'

Zašto je Vlada, po njezinom sudu, odlučila odstupiti uz argument da nije osigurano vrednovanje svih kriterija na isti način te da je postupak bio podložan sugestivnim ocjenama same EMA-e?

'Čini se da ipak postoji doza samokritičnosti jer su svjesni da im ponuda nije dobra. No umjesto da kažu 'mi smo pogriješili', oni sugeriraju da su sve napravili kako treba, ali drugi ne vide koliko smo mi izvrsni. Naravno da se razlog krije u drugima', gorko će hrvatska europarlamentarka.

Objašnjava da je hrvatska ponuda, po ocjeni Komisije, među posljednjih osam, a na samom dnu smo i prema ocjeni zaposlenika Agencije.

'Nije mi poznato to da je MVEP imao bilo kakvu ozbiljniju kampanju. Za ovo morate dobiti i podršku drugih zemalja jer je sistem glasanja eurovizijski. Neke zemlje su se udruživale, a mi nismo našli saveznike – čak su i Slovenci podržali kandidaturu talijanskog Milana. U toj priči više zaista nismo imali što raditi i vjerujem da je Vlada procijenila da se bolje povući nego osramotiti do kraja. To su lukavo napravili danas jer će svi mediji biti fokusirani na pobjednika. Da su to napravili nekoliko dana ranije, svi bi o tome govorili, a ovako će pasti u drugi plan.'

No čemu uopće povlačenje? Ne bi li bilo normalnije podnijeti poraz bez dodatnog autogola?

'Slažem se. Neformalno nam je rečeno, a to sam i prenijela Vladi, da iskoristimo ovu priliku za osnaživanje budućih pregovaračkih pozicija. Ovu bitku bilo je važno trčati, pokazati volju i interes, jer sutra će biti nešto drugo na raspolaganju i to što ni nakon ovoga nemamo europsku agenciju moglo nam je poslužiti kao bargaining chip. Sad smo taj glavni argument za neke buduće pregovore sami sebi izbili iz ruku jer smo se povukli', zaključuje Borzan.    

Prisjetila se i kako su neki hrvatski ministri išli u London za finale Wimbledona, a nikome nije palo na pamet da svrati do EMA-e i lobira. U konačnici, zaključila je da bi bilo bolje da se Vlada nije ni upustila u ovaj pothvat, nego da je ovako osramotila Hrvatsku.