Hrvatska je u četvrtak potpisala s Europskom komisijom dva memoranduma o sudjelovanju u programima Europske unije iz kojih će se financirati edukacija hrvatskih sudaca i državnih odvjetnika u području građanskog i kaznenog prava.
'Hrvatska je prva zemlja nečlanica koja sudjeluje u ovim programima', izjavila je povjerenica za pravosuđe Viviane Reding koja je zajedno s hrvatskim ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem potpisala dva memoranduma.
'Naš današnji sporazum omogućit će hrvatskim sucima i državnim odvjetnicima sudjelovanje u europskim projektima za pravosudnu obuku uoči pristupanja. To je bitan dio hrvatskih završnih priprema za pristupanje Europskoj uniji i pomoći će građanima i poduzećima u Hrvatskoj da dobiju što više od budućeg članstva', rekla je Reding, koja je istaknula da je Hrvatska napravila 'impresivan posao' u području pravosuđa te da ni ona sama nije do posljednjeg trenutka vjerovala da će uspjeti zatvoriti to poglavlja u lipnju.
'Jedna od najvažnijih mjera u reformi pravosuđa bila je edukacija naših pravosudnih dužnosnika, sudaca i državnih odvjetnika. Ova dva memoranduma, koja još moraju proći ratifikaciju u Hrvatskom saboru, omogućavaju hrvatskim sucima i državnim odvjetnicima da sudjeluju u treninzima i radionicama koji će se organizirati u EU-u. Bit će to dobra prigoda za razmjenu iskustava jer ćemo i mi moći upoznati europske kolege s nekim stvarima koje dobro funkcioniraju u našem sustavu', rekao je ministar Bošnjaković.
Kroz ova dva programa Europska unija namjerava do 2020. sufinancirati obuku u području europskog prava za oko 700.000 pravosudnih dužnosnika.
Trenutačno u EU-u ima oko 1,4 milijuna pravosudnih dužnosnika, sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika, javnih bilježnika i drugih i Komisija želi da barem polovica njih prođe trening na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
Ministar Bošnjaković je prvi hrvatski ministar koji je sudjelovao kao promatrač na nekom ministarskom sastanku zemalja članica - u utorak i srijedu na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove.
Bošnjaković je rekao da se na sastanku razgovaralo o nizu uredbi koje se pripremaju, a jedna od njih je u uredba o istražnom nalogu koja bi funkcionirala poput europskog uhidbenog naloga, koji je već na snazi.
Europski istražni nalog omogućit će jednoj članici da od druge zemlje članice zatraži istragu u nekom predmetu. Primjerice, da je uredba na snazi i da je Hrvatska već u EU-u, mogla bi od mađarskih organa zatražiti da provede istragu u slučaju INA-MOL.
