Sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponovljenom je postupku osudilo Branimira Glavaša na sedam godina zatvora, na četiri godina zatvora nepravomoćno je osuđena Gordana Getoš Magdić, nekadašnja zapovjednica voda posebne postrojbe za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek, dok su pripadnici tog voda Dino Kontić i Zdravko Dragić osuđeni na po tri godine.

Radi se o nepravomoćnoj presudi, na koju Glavaš još ima pravo žalbe, pa će se do pravomoćnosti presude pričekati još neko vrijeme. No i bez toga radi se o procesu koji traje već 17 godina, u kojem je Glavašu već jednom presuđeno, da bi se na kraju ipak ponovio. Postupak je to koji je povezan s politikom jer je Glavaš dobar dio tog procesa bio i saborski zastupnik, ali i sa susjednom BiH, u koju je pobjegao nakon prve presude.

U nastavku donosimo kronologiju cijelog slučaja:

Pokreće se postupak

Glavaš se na meti istražitelja našao krajem 2005., kada je prvi put pozvan na obavijesni razgovor, a istraga zbog ratnog zločina nad civilima srpske nacionalnosti u Osijeku 1991. pokrenuta je u lipnju 2006., nakon što mu je tada kao saborskom zastupniku skinut imunitet.

Već u srpnju 2007. započelo je prvo ispitivanje svjedoka, a vrlo brzo DORH je zatražio i istražni zatvor za Glavaša zbog utjecaja na svjedoke. Zahtjev je usvojen iz trećeg puta i on je završio u pritvoru u listopadu 2006.

Pritvoren je zbog slučaja Garaža, čija se istraga vodila na zagrebačkom Županijskom sudu, dok je na osječkom Županijskom sudu vođena istraga u slučaju Selotejp.

Glavašev štrajk glađu i podizanje optužnica

Čim je pritvoren krajem 2006., Glavaš je započeo štrajk glađu zbog slučaja Selotejp, a tvrdio je da je žrtva politički montiranog procesa. Zbog narušenog zdravstvenog stanja ubrzo je završio u zatvorskoj bolnici, a nakon 37. dana štrajka sud mu je ukinuo pritvor i prekinuo istragu.

Međutim Glavašu je vrlo brzo ponovno određen pritvor odlukom suda u Osijeku za slučaj Selotejp. U travnju 2007. podignuta je i optužnica, a samo mjesec dana kasnije podignuta je i za slučaj Garaža.

U oba slučaja radi se o zločinima počinjenim u jesen i zimu 1991./1992. Glavaš je po zapovjednoj odgovornosti bio optužen za protupravno uhićenje, mučenje i ubojstvo sedam, većinom srpskih civila, čija su tijela, ruku selotejpom vezanih na leđima, nađena u Dravi. Slučaj je kolokvijalno nazvan Selotejp.

U slučaju Garaža, Glavaš je bio optužen zato što je propustio spriječiti mučenje i ubojstvo srpskog civila te mučenje drugog, a mučilo ih se, među ostalim, tjeranjem da piju kiselinu iz akumulatora. Sve se to događalo u garažama Sekretarijata za narodnu obranu.

Glavašev drugi štrajk glađu

Čim je protiv Glavaša podignuta druga optužnica, on je ponovno počeo štrajkati glađu u svibnju 2007. Štrajkao je puna 24 dana, a u studenom 2007. ponovno stupa u štrajk glađu, ovaj put na punih 65 dana. Prekinuo ga je u siječnju 2008., kada je pušten na slobodu. Naime tada je kao novoizabrani saborski zastupnik ponovo stekao imunitet, a Sabor je odbio ponovo mu ga ukinuti za pritvor, već samo za nastavak kaznenog postupka.

U jesen 2008. godine zagrebačko Državno odvjetništvo dostavilo je i novu optužnicu, kojom su oba slučaja objedinjena, a postupak je počeo iznova u studenom 2008.

Suđenje je nastavljeno do svibnja 2009., kada je donesena nepravomoćna presuda, kojom je Glavaš osuđen na zatvorsku kaznu od 10 godina zbog ratnih zločina protiv srpskih civila u Osijeku 1991., a petero njegovih suoptuženika kažnjeno je kaznama od pet do osam godina.

Bijeg u BiH

Glavaš izricanje prve presude nije dočekao u Hrvatskoj jer je otišao u BiH. Kako je imao dvojno državljanstvo, bijeg u BiH ga je privremeno zaštitio od progona. No s obzirom na međunarodni sporazum s BiH, potvrđena mu je presuda i u toj državi te je poslan na izdržavanje kazne, prvo u zenički zatvor, a kasnije u poluotvoreni tip zatvora u Mostaru.

U BiH je izdržavao kaznu zatvora od osam godina, koliko je ona iznosila nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu zagrebačkog Županijskog suda i smanjio je za dvije godine. Međutim Glavaš nije proveo svih osam godina u zatvorima u BiH jer je Ustavni sud u siječnju 2015. ukinuo presudu Vrhovnog suda te je pušten na privremeni otpust.

Povratak u Hrvatsku, ponovno pritvaranje i novi štrajk glađu

Nakon odluke Ustavnog suda, Glavaš se vraća u Hrvatsku, no brzo opet završava u istražnom zavoru jer je na snazi ostala nepravomoćna presuda Županijskog suda, kojom je osuđen na 10 godina zatvora. U pritvoru ponovno počinje štrajk glađu, koji je ovaj put potrajao 26 dana, sve do kraja ožujka 2015., kada je pušten na slobodu.

Poslije izlaska na slobodu punio je novinske stupce ponovnom političkom aktivacijom, postrojavanjem stranačke garde u crnim uniformama, ali i ispijanjem Hitlerovog vina.

Sredinom 2016. Vrhovni sud opet je u drugostupanjskom postupku odlučivao o presudi zagrebačkog Županijskog suda iz 2009., kojom je Glavaš osuđen na 10 godina. Vrhovni sud je presudu u slučajevima Selotejp i Garaža ukinuo te od zagrebačkog Županijskog suda zatražio novo suđenje za ratne zločine nad osječkim Srbima.

Ponovljeno suđenje

Novo suđenje započelo je u listopadu 2017., a iako je Glavaš tada mislio da će ono potrajati godinu dana, proces se odužio te 2021. i formalno ponovo krenuo iz početka zbog izmjene sudskog vijeća.

Konačna nepravomoćna presuda stigla je dvije godine kasnije, a Glavaš je ovaj put dobio kaznu od sedam godina, manje nego što mu je drugostupanjskom odlukom na prvom suđenju odredio Vrhovni sud.