Prema rezultatima studije biomedicinskog istraživačkog centra Instituta Francis Crick u Londonu i londonskog sveučilišta King’s College tri tjedna nakon prve doze cjepiva otkrivena su antitijela na razini od 39 posto kod oboljelih od solidnih tumora, odnosno tumora koji pogađaju kompaktne organe, a ne krv.

Kod oboljelih od raka krvi postotak je bio 13.

To znači da je više od polovice oboljelih od raka koji su primili prvu dozu Pfizera imalo vrlo slabu zaštitu od virusa.

Za usporedbu - kod osoba koje ne boluju od raka tri tjedna nakon prve doze cjepiva pronađene su antitijela na razini od 97 posto.

Kad su osobe oboljele od solidnih tumora primile drugu dozu cjepiva tri tjedna nakon prve, razina antitijela porasla je na 95 posto.

Među onima koji su trebali čekati dulje na drugu dozu nije bilo povećanja zaštite.

Pet tjedana nakon prve doze razine antitijela su bila na razini od 43 posto kod oboljelih od solidnih tumora, osam posto kod oboljelih od raka krvnih stanica i sto posto kod osoba koje nisu bolovale od nekog karcinoma, što znači da kasnije davanje druge doze nije dovelo do nekog jačanja zaštite kod oboljelih od raka.

"Ti podaci o odgovoru na cjepivo kod oboljelih od raka sugeriraju da bi razmak od 12 tjedana između dvije doze cjepiva Pfizer-BioNTech mogao ostaviti mnoge oboljele od raka izložene riziku teškog oblika covida-19", kazali su znanstvenici.

U Britaniji se trenutno druge doze cjepiva daju stanovništvu s razmakom do 12 tjedana nakon prve doze.

Stoga je znanstvenica Sheeba Irshad, koja je sudjelovala u istraživanju zatražila hitno preispitivanje strategije cijepljenja za osjetljive skupine.

Studijom je bilo obuhvaćeno 205 sudionika i ono nije prošlo znanstvene recenzije.