Srbija je u godišnjem izvješću EK-a dobila loše ocjene u ključnim poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, istaknuta je važnost normalizacije odnosa s Kosovom, te naglašeno da Beograd nije uveo sankcije Rusiji, uz zabrinutost što i dalje traju politički i ekonomski utjecaji na medije.

Beograd se, kako je navedeno, nije pridružio sankcijama međunarodne zajednice Rusiji, te nije zatvorio prostor stranom miješanju i manipulaciji informacijama.

Istaknuto je da, bez obzira na aspiracije za članstvo u Uniji koje Beograd navodi kao strateški cilj zemlje, Srbija sklapa trgovinske sporazume s Kinom i ostalim trećim zemljama koje ne ispunjavaju briselske standarde.

Uz to, Komisija sugerira da Srbija treba uložiti više napora i napraviti kompromise kako bi proces normalizacije odnosa s Kosovom krenuo naprijed, uz neophodnost ispunjavanja svojih obveza u okviru dijaloga, uz punu primjenu svih prethodnih sporazuma.

Normalizacija odnosa se naglašava kao "bitan uvjet na europskom putu obje strane", a EK poručuje da i Beograd i Priština, izostane li napredak, "riskiraju izgubiti važne prilike u odsustvu napretka". Brnabić je danas, nakon sastanka sa šefom Delegacije EU u Beogradu Emanueleom Giaufretom, koji joj je uručio Izvješće EK, rekla da je država uspjela u pravosudnoj reformi, uz ograničen napredak u borbi protiv korupcije, ali da strategija borbe protiv korupcije još nije završena i zato napredak nije veći.

Giaufret je istaknuo da je proširenje središnja tema EU-a, te da postoji šansa za to koju bi trebalo iskoristiti.

On je istaknuo da je Srbija nastavila pravosudne reforme, te da izvješće ukazuje na napredak u toj oblasti.

Istodobno, ukazao je da Bruxelles ne vidi napredak u usklađivanju vanjske politike Srbije sa EU-om.

"Ne vidimo progres u vanjskoj politici kada je u pitanju usklađivanje sa restriktivnim mjerama EU-a", rekao je šef Delegacije EU-a u Srbiji.