Brodosplit je, poručuju iz uprave, po svim pokazateljima koji to određuju, već restrukturiran što je posljedica vrlo složenih procesa koji su se odradili, a koji mnogima, dodaju, nisu bili jasni niti su ih podržavali. Napominju kako su u cjelokupan proces ušli sa svim svojim povezanim poduzećima i to nakon trogodišnjeg postupka odlučivanja o prihvaćanju ponude za kupnju dionica u kojem se nagomilalo dodatnih 1,5 milijardi kuna potrebe za novim potporama koje ponuditelji za kupnju, odnosno DIV grupa, na početku uopće nije tražila.

U nastavku priopćenja pišu:

Za razliku od Brodosplit grupe, 3. maj je iako je bio likvidno u skoro dvije milijarde boljoj situaciji od Brodosplita, u restrukturiranje ušao tako da su prije privatizacije izdvojena neka problematična poduzeća i ostavljena su u portfelju države, kao na primjer 3. maj TIBO, zatim 3. maj MiD. Brodosplit podsjetimo, nije imao tu povlasticu i u proces je išao cjelovit sa svim teretima.

Nikakvog nenamjenskog trošenja novca nema, što je utvrdila i inspekcija Ministarstva financija koja u svom izvješću navodi da nenamjenskog trošenja državnih potpora namijenjenih restrukturiranju splitskog škvera nije bilo. Sva sredstva koja se spominju isplaćena su iz vlastitih sredstava Brodosplita, a ne iz doprinosa države. Kroz nepunih 5 godina od kada je Ugovor o prodaji i prijenosu dionica Brodosplita potpisan, nadzora, inspekcija i svih mogućih oblika provjera je prodefiliralo Brodosplitom po osnovama koje više ne možemo niti pobrojati. Ako je postojao bilo kakav uvjet za raskid Ugovora onda ga je imao DIV-brodogradnja d.o.o., tj. Kupac dionica jer se država nije pridržavala svojih obveza iz istog Ugovora.

Naša strategija za Brodosplit je od početka bila gradnja samo onih brodova i ostalih projekata na kojima se ostvaruje dobitak. Nismo pristajali na pritiske da potpisujemo nove ugovore za gradnju brodova samo zato da knjiga bude punija radi takozvanih naturalnih pokazatelja, i nismo se dali pokolebati u tome. Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore (za razliku od na primjer 3. maja). Taj rezultat Brodosplita vjerojatno je jedinstven u povijesti društva, i to svakako zaslužuje pažnju.

Cijelo to vrijeme u Društvu radi preko 2000 zaposlenih u što nisu uključeni zaposleni kod podizvoditelja i partnera čime brojka doseže i 2500 radnika. Samo projekt 'Vrata Venecije' koji u početku nitko ozbiljno, izvan našeg sustava, nije razumio, donosi nam preko 73 milijuna eura, u čemu je čak 70 posto naše dodane vrijednosti. Od početka restrukturiranja Brodosplitovi kapital i rezerve povećani su preko tri puta, odnosno na 920 milijuna kuna. Pritom smo koristili minimum državnih jamstava, financirajući se iz potpuno komercijalnih izvora.

Kako bi se stekao dojam koliko je takav proces restrukturiranja složen, podsjećamo da je zbog nemogućnosti pravovremenog izvršavanja obveza prodavatelja dionica (državnog doprinosa restrukturiranju), Brodosplit dodatno pretrpio troškove koji su mu umanjili rezultat za preko 45 milijuna kuna.

Kako bi dodatno prikazali neravnopravan položaj Brodosplita u odnosu na druge, dodajemo da je država koncesijsku naknadu za 2011.-2013. u iznosu od 24 milijuna kuna od Brodosplita naplatila ovrhom, unatoč tome što je nastala prije privatizacije, a za što se Prodavatelj obvezao da će to obavezu pokriti i za to dao Kupcu dionica potvrdu da je tu obvezu i ispunio. U istom tom razdoblju druga su velika brodogradilišta imala po 4-5 puta manju naknadu (obračun) za koncesiju. Uz to, još uvijek je neriješeno kašnjenje u plaćanju obveznog doprinosa države od 121 milijuna kuna.

Konačno, Brodosplit trenutno u knjizi narudžbi ima 17 brodova novogradnji i niz izvanbrodograđevnih projekata što mu osigurava zaposlenost za ovu i sljedeće dvije godine. Brodosplit je sve svoje obveze koje proizlaze iz Ugovora o prodaji i prijenosu dionica ispunio, te nas iz tog razloga veseli predstojeća stručna ocjena provedenog programa restrukturiranja, naročito ocjena Europske Komisije.