Šplajt, inače diplomirani pravnik, već priprema i tužbu za promjenu imena svoje udruge u Društvo Crvenog križa Osijek tvrdeći da Zakon o žigu, kojim se reguliraju prava na uporabu naziva pravnih osoba, ničim ne brani osnivanje novih društava Crvenog križa kao pravnih osoba. Osporavajući Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu pravo na reguliranje uporabe tog imena, Šplajt je podnio i prijedlog za ocjenu ustavnosti zahtijevajući brisanje tih odredbi za koje drži da im nije mjesto u tom zakonu.

Društvo je registrirano za djelatnosti kojima se bavi i Crveni križ, ali 'neće se baviti traženjem nestalih osoba ili turističkom djelatnošću čime se, odnedavno legalno, ali netransparentno bavi Crveni križ i na tomu dobro zarađuje, nego će to činiti besplatno'. 'Tražit ćemo sponzore za humanitarne djelatnosti i potaknuti zakonske promjene kako bi se dobrovoljnim davateljima krvi za to plaćala naknada, jer HZZO ionako plaća Crvenom križu svaku dozu dane krvi', rekao nam je Vladimir Šplajt, predsjednik Društva Crvenog plusa.

Na osnivanje konkurentske udruge odlučio se nakon što je, zbog javnog upozoravanja na protuzakonite aktivnosti Crvenog križa u Osijeku i sumnje u kriminalne djelatnosti njegova vodstva, u studenom 2009. izbačen iz članstva Društva te su protiv njega osječki Crveni križ i njegov ravnatelj Marko Đukić podnijeli tri tužbe zbog klevete. Potkraj iste godine, iz Društva je izbačen i dr. Pinjuh jer je podržavao Šplajta, čime su njih dvojica jedini izbačeni iz članstva te humanitarne udruge od osnivanja samostalne hrvatske države.

Takva odluka ne bi iznenadila ni Dragu Hedla, poznatog osječkog novinara i dugogodišnjeg člana Crvenog križa, trećeg suosnivača Društva Crvenog plusa. 'Zanimalo nas je može li se osnovati još jedan Crveni križ i ako ne može, zašto to nije moguće učiniti i u drugim mjestima osim u onima u kojima je to dopustila središnjica u Zagrebu. To je humanitarna udruga koja se bavi prikupljanjem pomoći ugroženima i novih udruga nikad ne bi trebalo biti dovoljno pa ne razumijemo zakonska ograničenja kojima se to onemogućuje onima koji bi se bavili humanitarnom djelatnošću', kazao je Hedl koji u članstvu već postojećeg GD Crvenoga križa Osijek ne vidi sukob interesa.

'Motiv mi je i da srušim taj bastion moći koji su osmislili vrsni pravnici poput Vladimira Šeksa i Mate Arlovića i napravili si sinekuru u kojoj se zapošljavaju rođaci političara i čelnika CK-a', objasnio je Šplajt i dodao: 'Kao pravnik ne mogu se pomiriti s time da mi u Uredu državne uprave, na pitanje zašto se ne može osnovati novi Crveni križ kažu: 'Zato što ne može!', a kada pitam tko kaže da ne može, kažu: 'U ministarstvu.' Oko imena udruge pogađali smo se kao na pijaci, može li Crvenkasti križić ili plusić pa mi je Jasna Šimunović, pomoćnica predstojnika Službe za opću upravu u Uredu državne uprave Osijek, dopustila da to bude Crveni plus i tako postala kuma naše udruge.'

'Mnogo je organizacija Crvenog križa na razini općina, mjesnih odbora, škola, a samo se moja udruga ne može tako zvati, jer hoću vlastiti žiroračun. No kad ne bih tražio svojstvo pravne osobe, ne bi bilo zapreke za osnivanjem još jedne udruge Crvenog križa. Dakle, stvar je u monopolu na raspolaganjem velikim novcem o čemu odlučuje mala skupina ljudi pa tako, primjerice, izvršni predsjednik CK Hrvatske, dr. Nenad Javonik, ima koeficijent plaće 8,99, a predsjednik Vlade i predsjednik Ustavnog suda imaju 7,86', zaključio je Vladimir Šplajt.