Potpuno je neprimjereno povećavati vojni proračun u trenutku kada ne postoje direktne prijetnje teritorijalnoj cjelovitosti, suverenitetu i neovisnosti zemlje, a 87 posto umirovljenika živi u riziku od siromaštva prije socijalnih transfera, u trenutku kada nam je gotovo 31 posto mladih nezaposleno i velik dio njih napušta Hrvatsku, te kada se u pet županija broj stanovnika smanjuje za čak dva posto godišnje, ocjenjuje CMS.

Osim toga, ne stoji argument o obvezi izdvajanja dva posto BDP-a za svaku članicu NATO-a, jer zadana brojka nije ni na koji način pravno obvezujuća za bilo koju članicu NATO-a. Lani je samo pet od 27 članica NATO-a izdvojilo dva posto BDP-a ili više za obranu.

'Da se radi o pretjeranoj i politički motiviranoj brojci, govori i činjenica da čak 13 od 27 članica NATO-a izdvajaju manje novaca za obranu u odnosu na BDP nego Hrvatska, a među njima su puno bogatije i razvijenije zemlje', kaže CMS.

Njemačka izdvaja 1,19 posto, Danska i Nizozemska 1,17 posto, Italija 1,11 posto, Kanada 0,99 posto, Slovenija 0,94 posto, Španjolska 0,91 posto i Belgija 0,85 posto BDP-a.

Potezi Vlade, smatra CMS, svjedoče da se ponovno događa militarizacija Hrvatske, što može dugoročno postati opasno za građane. Apelira stoga na Vladu da smanji proračun za obranu na najviše jedan posto BDP-a i nastavi raditi na učinkovitijem i transparentnijem upravljanju proračunskim sredstvima za obranu.

Traži i da se sredstva za povećanje vojnog proračuna dodijele Ministarstvu znanosti i obrazovanja za izjednačavanje standarda u svim školama i uvođenje kurikularne reforme, te da se koordinacija izrade nove Strategije nacionalne sigurnosti dodjeli vladinom stručnom ne-vojnom tijelu umjesto MORH-u.

Od predsjednice Republike traže da ukine svoj vojni kabinet i umjesto njega otvori kabinet za mlade, kako bi se počela baviti realnim, a ne imaginarnim prijetnjama hrvatskom društvu.