Virusni imunolog Luka Čičin-Šain rekao je u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" kako znanstvenici i dalje proučavaju cjepivo AstraZenece, ali da su nuspojave od tog cjepiva vrlo rijetke
'Te nuspojave se ne događaju slučajno, već se događaju jer su ljudi primili cjepivo. Dolazi do problema zbog imunoodgovora. Protutijela prepoznaju naše trombocite, stanice koje stvaraju ugruške, na koje se vezao heparin. Radi se o problemu koji se u klinici događa rijetko, ali ljudima koji su cijepljeni AstraZenecom događa se nešto češće. Posebice kod mlađih žena', kazao je Čičin-Šain na HRT-u.
Naglasio je da su zbog toga u Njemačkoj donijeli odluku da će AstraZenecu preporučiti osobama starijim od 60 godina.
Dodao je da EMA i dalje zastupa stajalište da se ljudi cijepe AstraZenecom, ali ljude ta različita stajališta zbunjuju.
Jelena Krajačić Bucić iz HALMED-a istaknula je da EMA podupire primjenu cjepiva AstraZenece, ali da svaka država može donijeti svoje nacionalne smjernice za primjenu tog cjepiva, a sve ovisi o epidemiološkoj situaciji. Kazala je da i dalje nije moguće sa sigurnošću potvrditi na koji način se mehanizam odvija, odnosno još se ne mogu dati specifične preporuke za uzimanje cjepiva AstraZenece. No EMA će i dalje pratiti reakcije ljudi na to cjepivo.
vezane vijesti
Krajačić Bucić dodala je da je na cjepiva protiv COVID-a prijavljeno 2300 slučajeva sumnje na nuspojave, od toga je 1200 prijava bilo na cjepivo Pfizer, 900 na cjepivo AstraZenece te oko 150 na cjepivo Moderne.
'Taj broj zaprimljenih prijava prati broj primljenih doza pojedinog cjepiva', rekla je.
Naglasila je da najveći dio nuspojava nije opasan. No ako se primijete bilo kakvi simptomi, valja odmah potražiti liječničku pomoć.
Voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Iva Pejnović Franelić kazala je da se sastao savjetodavni odbor za sigurnost cjepiva Svjetske zdravstvene organizacije i na temelju trenutnih podataka zaključili su da nuspojave s krvnim ugrušcima odnosno trombocitima smatraju se vjerojatnim, ali nisu potvrđene.
'Potrebne su specijalizirane studije kako bi se utvrdilo potencijalni odnos između cijepljenja i mogućih čimbenika rizika', poručila je Krajačić Bucić.
Naglasila je da će taj odbor nastaviti prikupljati i davati daljnje podatke, ali on to čini cijelo vrijeme od pojave pandemije. Dodala je da je potrebno više podataka iz Europe, te da podaci svakodnevno pristižu.
