Nakon što je predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak optužio predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović da je potpisivanjem deklaracije sa srpskim tehničkim premijerom prekršila Ustav, pitali smo ustavne stručnjake dr. Sanju Barić i dr. Samira Vrabeca je li Čičkova ocjena utemeljena. I Barić i Vrabec smatraju kako je u ovom slučaju riječ o političkom potezu predsjednice koji, međutim, pravno ne obavezuje Hrvatsku ni na što. U tom slučaju teško da se može govoriti o kršenju Ustava, ali zbog tog i nekih drugih poteza predsjednice, Vrabec ističe da predsjednica 'tumara bespućima ustavno-pravne zbiljnosti'
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i tehnički premijer srpske Vlade Aleksandar Vučić potpisali su u ponedjeljak Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Srbije, zbog koje je Ivan Zvonimir Čičak verbalno nasrnuo na predsjednicu optuživši je da krši Ustav i sramoti zemlju
'Optužba HHO-a je ozbiljna, no njezina utemeljenost, a osobito utvrđivanje više je nego upitno. Premda naziv akta ne mora nužno ukazivati na njegovu pravnu narav, ovdje je riječ o deklaraciji, pa bi se dalo zaključiti kako ovdje nije riječ o međunarodnom ugovoru već o međunarodnom aktu kojim se ne preuzimaju nove pravne obaveze. Sva pitanja o kojima je riječ u deklaraciji su u prošlosti, između dvije države, bila pregovarana, premda mnoga od njih nedostatno, a sada se samo daje nov poticaj za njihovo rješavanje', objašnjava dr. Samir Vrabec.
Kako Ustav ni drugi akti ustavnopravnog značaja izrijekom ne raspoređuju područja nadležnosti predsjednice Republike i predsjednika Vlade u pitanjima vanjske politike, kaže Vrabec, ovo područje traži ustavni dijalog ovih tijela. S druge strane, kao što se vidjelo u slučaju sigurnosnih službi predstavlja potencijalno područje političke konkurencije i hod po tankoj žici prekoračenja ovlasti.
'Jasno da je predsjednica, kraj Vlade u ostavci i Sabora pred raspuštanjem, prepoznala prostor za svoj politički trenutak i u tom smislu, imajući u vidu konzultacije za novog mandatara, prijedlog za izvanrednu sjednicu tehničke vlade zbog nereda na sportskim događajima i sada ove deklaracije, možemo vidjeti da predsjednica trenutačno tetura 'bespućima ustavno-pravne zbiljnosti'. S obzirom na nepostojanje ustavno-pravne prakse u ovakvoj političkoj konstelaciji i njezin 'političko-pravni osjećaj' da bude predsjednica u parlamentarnom sustavu budući da ne sadrži nikakve nove pravne mehanizme za rješavanje bilateralnih pravnih pitanja, jasno je da ova deklaracija više ima značaj u pogledu političke poruke. Kada bi se željelo i formalno ustavno-pravno utvrditi je li predsjednica kršila Ustav, to trenutačno ne bi bilo moguće jer ocjena ustavnosti međunarodno-pravnih ugovora nije u nadležnosti Ustavnog suda, a vrlo je dvojbeno bi li se ova situacija mogla podvesti pod rješavanje sukoba nadležnosti između tijela državne vlasti na način kako to uređuje Ustavni zakon o ustavnom sudu', zaključio je dr. Vrabec.
Dr. Sanja Barić smatra da su ključne dvije činjenice za ocjenu usuglašenosti djelovanja predsjednice RH s Ustavom RH - prethodni dogovor s Vladom RH te sadržaj i pravna snaga potpisanog akta.
'Prema dostupnim informacijama iz medija i izjava obje strane, čini se da je susret koordiniran s premijerom RH te da je sadržaj označen kao 'pravno neobvezujuća deklaracija dobre volje'. Neobičan trenutak susreta (Hrvatska je de iure bez punopravne Vlade i sa Saborom na odlasku) vjerojatno je rezultat neočekivanih zbivanja na političkoj sceni Hrvatske, jer se čini da je puno ranije dogovoren. Pravne i faktične učinke susreta pokazat će budućnost, ponašanje sljedećih nositelja vlasti u obje države', upozorila je ustavna stručnjakinja dr. Sanja Barić.
