'S ljudima u Čerkezovcu u općini Dvoru ćemo razgovarati. Tamo žive stanovnici Republike Hrvatske i dijele sudbinu svih stanovnika Hrvatske, te je dosta izvjesno da idemo da odlagalište bude u Čerkezovcu, ali po najvišim okolišnim standardima', poručio je ministar Ćorić u Karlovcu te dodao kako 'ne postoji nikakav razlog za strah jer takva skladišta postoje širom Europe'.

Opovrgnuo je i strahovanje iz BiH da bi skladište u Čerkezovcu ugrožavalo razvoj, poslovanje i život s druge strane granice. 'Ništa, pa ni život bilo koje osobe, s bilo koje strane rijeke Une, u Hrvatskoj ili u BiH, neće biti ugroženo', istaknuo je.

Ćorić je rekao da se 'svaka zainteresirana strana može uključiti u raspravu kada tehnička specifikacija projekta i njegova ekološka komponenta dođu u javnu raspravu i po tom će pitanju moći pokrenuti bilo kakvu akciju'.

Ocijenio je da su paušalni politički manifesti s druge strane granice i od lokalne samouprave u Dvoru potpuno deplasirani. 'Pozivam ih da pitaju, da se informiraju što jedno takvo skladište nosi, a ne da siju strah među ljudima i skupljaju jeftine političke poene i ništa drugo', poručio je ministar.

Na pitanje ima li Hrvatska alternativnu lokaciju za odlaganje radioaktivnog otpada ako u Čerkezovcu zbog nekog razloga ne prođe studija o utjecaju na okoliš, Ćorić je odgovorio kako 'plana B nema' i da bi se u tom slučaju pribjeglo prihvaćanju slovenske ponude o gradnji zajedničkog odlagališta radioaktivnog otpada u Sloveniji, na čemu se jučer hrvatska strana zahvalila.

'O toj lokaciji i Čerkezovcu struka preliminarno govori već 30 godina, uz sve moguće parametre i mi nemamo pravi sumnjati u to. Osim radioaktivnog otpada iz NE Krško, koji Hrvatska ima obavezu zbrinuti, mi moramo zbrinuti i radioaktivni otpad nastao u Hrvatskoj, želimo riješiti cijeli problem, a ne da se taj otpad sada skladišti na desetcima lokacija u Europi', rekao je Ćorić.

Odgovarajući na pitanje ne bi li od rente za skladište u Čerkezovcu općina Dvor imala koristi, Ćorić je odgovorio da bi, ali ta korist 'nikako ne bi trebala biti prevladavajući argument', nego da građani 'budu upoznati sa svim aspektima skladištenja radioaktivnog otpada, da ono neće predstavljati nikakvu ugrozu' ni naših građana, ni onih s druge strane granice - u BiH.

Hrvatska i Slovenija na sjednici međudržavnog povjerenstva koje prati provođenje Ugovora o Nuklearnoj elektrani Krškom, održanoj jučer na Bledu, nisu postigle konsenzus o zajedničkom odlagalištu radioaktivnog otpada iz nuklearke u Vrbini, u blizini Krškog, te Hrvatska nastavlja aktivnosti vezane uz vlastito odlagalište.