Bolja briga o milijunima bakterija i drugih mikroorganizama koji se nalaze u našim crijevima mogla bi nam poboljšati kognitivne sposobnosti te čak ponuditi nove načine liječenja mentalnih bolesti.

Posljednjih nekoliko desetljeća znanstvenici su počeli otkrivati neobične, ponekad kontroverzne, ali i poprilično uvjerljive dokaze koji upućuju na to da crijevna mikrobiota (prije se koristio naziv mikroflora) može oblikovati i način na koji razmišljamo, kao i naše ponašanje. Njihova otkrića mogla bi promijeniti i načine liječenja niza mentalnih poremećaja i bolesti, od depresije i anksioznosti do shizofrenije, piše BBC.

Ovo područje istraživanja još je uvijek relativno novo, ali je u posljednjih 20-ak godina vidljiv napredak. Slika koja se znanstvenicima iskristalizirala daje naslutiti da mikroorganizmi doista nisu samo vitalan dio fizičkog dijela čovjeka, nego i mentalnog i emocionalnog. Znanstvenici polaze od činjenice da su mikrobi postojali puno prije nas te da je ljudska vrsta evoluirala s njima. Nikada naš mozak nije postojao izoliran od signala koje mikrobi šalju u našem tijelu.

Elaine Hsiao, profesorica integrativne biologije i fiziologije na američkom sveučilištu UCLA-u, jedna je od vodećih stručnjaka na ovom polju. Ona je proučavala ulogu mikroorganizama u gotovo svim procesima, od razvoja mozga u fetusa do razvoja kognitivnih sposobnosti i specifičnih neuroloških stanja poput epilepsije i depresije.

Kako Hsiao ističe, određeni crijevni mikrobi mogu modulirati imunološki sustav utječući na naš mozak te proizvodeći molekule koje izravno šalju signale neuronima kako bi se regulirala njihova aktivnost. Istraživanjima su došli do spoznaje da crijevni mikrobi mogu regulirati rani razvoj neurona, odnosno gotovo definirati naš moždani sklop i ponašanje. Otkrili su i to da crijevni mikrobi mogu regulirati proizvodnju biokemikalija poput serotonina, a on aktivno stimulira neuronske aktivnosti.

Vagus živac kao komunikacijski kanal bakterija?

Vagus živac, primjerice, djeluje kao superbrza internetska veza između našeg mozga i unutarnjih organa, uključujući crijeva. Istraživanje na miševima pokazalo je da bakterija Lactobacillus rhamnosus JB1 poboljšava raspoloženje anksioznih i depresivnih miševa. Međutim, ako je vagus živac blokiran, blagotvorni učinak ove bakterije na raspoloženje miševa nije bio vidljiv, što upućuje na to da bakterije koriste ovaj živac kao komunikacijski kanal.

Velik dio istraživanja na ovom polju provodi se upravo na miševima, a to ne mora nužno značiti da je sve što je dokazano na njima primjenjivo i na čovjeku. Ali s obzirom na to koliko je komplicirano istraživati uzročno-posljedičnu vezu između signala mikroba i našeg ponašanja, istraživanja na životinjama dala su zanimljive uvide u čudne interakcije između mozga i bakterija.

Primjerice oni miševi i štakori koji su uzgojeni u sterilnim uvjetima, odnosno ne sadrže mikrobiotu, puno su skloniji anksioznosti i manje društveni od onih koji imaju bakterije. Nadalje, oni koji su primali antibiotike hiperaktivniji su, skloniji rizičnom ponašanju i manje sposobni za učenje i pamćenje. Antibiotici utječu i na društvenost riba zebrica, pa su one koje su primale antibiotike puno manje sklone druženju u jatu, nego one koje nisu.

Ljudski mozak mnogo je složeniji od mozga glodavca, ali ipak dijele neke sličnosti, pa istraživanja na potonjima mogu dati vrijedne smjernice za istraživanja na čovjeku. Ima smisla to da bakterije imaju koristi od toga da smo manje anksiozni i društveniji. Što smo više u interakciji s nekim, to se one brže šire. I bez obzira na to utječu li na naše ponašanje ili ne, u evolucijskom smislu u njihovu je interesu učiniti svoju okolinu što pogodnijom za preživljavanje.

Psihobiotici bi mogli naznačiti prekretnicu u liječenju mentalnih bolesti

U fokusu znanstvenih istraživanja na ovom polju sve su više i tzv. psihobiotici, odnosno svi lijekovi i pripravci bazirani na mikrobioti, koji blagotvorno utječu na ljudski mozak. I dok se čini da neki sojevi bakterija imaju pozitivan učinak na naš um, mnogi drugi nemaju, a još uvijek se ne zna zašto je to tako. Kad je riječ o ljudskoj psihi, bitni su i drugi čimbenici, poput genetike, osobnosti i naše okoline.

No kako znanstvenici ističu, dobra vijest glasi da svoju mikrobiotu možemo promijeniti, za razliku od genetike na koju (još uvijek) ne možemo puno utjecati. Činjenica je da dodaci prehrani s probioticima i prebioticima, male promjene u prehrani, poput unosa veće količine fermentirane hrane i vlakana, pa možda i meditacija, povoljno utječu na naše crijevne bakterije, tako pomažući i mozgu.

Profesor na Odsjeku za psihijatriju na Oxfordu Philip Burnet kaže da su mnogi mentalni problemi povezani s promjenama u mikrobioti. Kako ističe, često ovu neravnotežu karakterizira smanjena količina određenih bakterija, osobito onih koje proizvode kratkolančane masne kiseline kad razgrađuju vlakna u crijevima. Jedna od tih masnih kiselina je butirat, za koji se vjeruje da poboljšava rad mozga. Studija sa Sveučilišta u Leuvenu iz 2019. pokazala je da postoji korelacija između količine bakterija koje proizvode butirat, kao što su Faecalibacterium i Coprococcus, i našeg psihičkog blagostanja.

Pritom valja naglasiti da nije poznato uzrokuje li promjena količine crijevnih bakterija loše raspoloženje ili se količina bakterija mijenja zato što ljudi koji su depresivni mijenjaju svoje prehrambene navike. Ipak, postoje i neka manja istraživanja koja upućuju na to da bi psihobiotici (probiotici i prebiotici) jednog dana mogli biti od pomoći pri liječenju depresije, posebice kod onih koji ne žele uzimati klasične antidepresive. Zasigurno neće zamijeniti klasičnu farmakološku terapiju, ali s vremenom mogu postati koristan dodatak tretmanima.