Pšenice je proizvedeno 813 tisuća tona, a bila je posijana na 170 tisući hektara, ili 12 tisuća hektara više, uz prirod po hektaru od 4,8 tona, u odnosu na šest tona u 2022. godini.

Uljana repica je lani posijana na 15 tisuća hektara, sedam tisuća hektara manje nego godinu prije, a proizvedeno je 43 tisuće tona uljane repice, ili 25,9 posto manje na godišnjoj razini. Proizvodnja šećerne repe je pala za 12,6 posto, na 500 tisuća tona, ječma za 10,1 posto, na 286 tisuća tona, a zobi za 29,2 posto, na 34 tisuće tona.

Pritom je šećerne repe zasijano na osam tisuća hektara, tisuću hektara manje nego godinu prije, a prirod po hektaru je iznosio 62,5 tona nasuprot 64,4 tone koliko je bio u 2022. godini. Površine pod ječmom su iznosile 71 tisuću hektara, što je osam tisuća hektara više nego godinu prije, uz prirod po hektaru od četiri tone, u odnosu na pet tona u 2022. godini. Zobi je lani zasijano na 13 tisuća hektara ili tri tisuće hektara manje, a prinos po hektaru je bio 2,6 tona nasuprot tri tone u godini prije.

Prema podacima DZS-a, procjenjuje se da je u Hrvatskoj u 2023. prema godini prije povećana proizvodnja kukuruza za zrno (merkantilni i sjemenski), za 20,2 posto, na 1,97 milijuna tona. Posijano ga je na 266 tisuća hektara, dvije tisuće hektara manje nego godinu prije, uz prirod po hektaru od 7,4 tone, nasuprot 6,1 tonu u 2022. godini.

Povećana je i procijenjena proizvodnja silažnoga kukuruza, za 24,3 posto, na 952 tisuće tona, a zasijano ga je na 27 tisuća hektara, dvije tisuće manje, uz prirod po hektaru od 35,3 tone, u odnosu na 26,7 tona u 2022. godini.

Soje je lani proizvedeno 203 tisuće tona ili 4,1 posto više, a zasijana je na 71 tisuću hektara ili 20 tisuća hektara manje. Prinos po hektaru je iznosio 2,8 tona nasuprot 2,1 tonu u 2022. godini.

Rast proizvodnje je zabilježen i kod lucerne, za 9,9 posto na 200 tisuća tona te krumpira, za 9,7 posto na 113 tisuća tona, pokazuju privremeni podaci DZS-a.