Tako će se četiri republike bivše SFRJ naći pod istim kockastim kišobranom, jer će, po sporazumu, Hrvati preuzeti vodeću ulogu u ovom projektu nazvanom 'pametna obrana', uz djelomičnu financijsku podršku NATO-a, pišu Večernje novosti

Odluka o formiranju zajedničke protuzračne obrane donesena je prije dvije godine na sastanku ministara obrane Jadranske povelje u Draču. Pretpostavke su da će brdo Vrsuta iznad Bara biti lokacija za postavljanje radara za sustav zajedničke zračne obrane, pušu Novosti.

Priča o zaštiti zračnog prostora Crne Gore aktualizirana je nakon što je načelnik Glavnog stožera crnogorske vojske Dragan Samardžić izjavio da će se to pitanje riješiti u suradnji sa NATO-om. Reagirao je predsjednik Udruženja boraca ratova Crne Gore od 1990. godine, profesor Radan Nikolić, ističući da je u pitanju providna manipulacija i propagiranje pristupanju Alijansi.

'Za nas je neshvatljivo da nam nebo čuva netko s kim smo do jučer ratovali! Crna Gora nije riješila pitanje granice sa Hrvatskom, ali ni ratne zločine koje su njihove paravojne formacije počinile nad crnogorskim vojnicima i građanima', rekao je Nikolić.

'Vojska Crne Gore ima četiri ispravna borbena aviona tipa supergaleb G4, kojima može samostalno kontrolirati svoje nebo. Nitko ne kaže koliko će Crnu Goru koštati da hrvatski borbeni avioni to čine umjesto naših domaćih. Vojna zaštita tuđeg neba je veoma unosan posao, a ovu priču koja se sada ostvaruje nagovijestio je još 2009. godine bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić!', kaže za Novosti Radan Nikolić, upućujući odgovorne da razmotre slučaj Slovenije, čije nebo je prethodnih godina štitilo ratno zrakoplovstvo Italije, što je Ljubljanu navodno godišnje koštalo između 20 i 40 milijuna eura.

'Čemu onda članstvo u NATO-u, ako se njime, u političkom smislu, gubi suverenitet ne samo nad vojskom nego i nad teritorijem? A sve to mnogo košta', zaključio je Nikolić.