'To je relativno dobar prijedlog jer je Hrvatska među nižim, među onim državama u Europi koje imaju najniži postotak minimalne plaće i on trenutačno iznosi oko 36 posto prosječne plaće', rekao je Branimir Bunjac iz Živog zida.

'U eurima je minimalna plaća u Grčkoj, koju opisuju kao najgoru članicu Europske unije, viša za 60 posto nego u Hrvatskoj. I sada nama govore, pazite Hrvati da ne doživite grčki scenarij, a Grci imaju 60 posto veći minimalac nego Hrvatska. Pa daj Bože da doživimo grčki scenarij da imaju naši građani 750 eura minimalnu plaću', rekao je Bunjac.

Povećanje minimalne plaće podupro je i Klub HSS-a, u čije je ime Ana-Marija Petin ustvrdila da se ne može dostojno živjeti s 3276 kuna bruto plaće na mjesec, što je 2300 kuna neto. 'Iako Vlada i ministar rada tvrde da nema prostora povećanju minimalne plaće do 50 posto, mi smatramo da prostor postoji i da ga se mora pronaći', ocijenila je.

Klub SDSS-a podupire inicijativu za rast minimalnih plaća, no, kako je rekao Mile Horvat, trebalo bi vidjeti je li taj prijedlog realan u financijskom smislu. 'Trebalo bi odgovoriti kroz neku analizu kakav će on domino efekt izazvati u gospodarstvu jer rast minimalne plaće otprilike znači i rast prosječne plaće po nekakvoj logici', istaknuo je.

Ante Sanader (Klub HDZ-a ) rekao je kako je zajedničko stajalište svih zastupnika socijalna osjetljivost i zaštita građana od siromaštva, no pritom je upozorio da treba uzeti u obzir trenutačne uvjete. 'O minimalnoj plaći mora se maksimalno pregovarati s poslodavcima i sindikatima i tražiti najoptimalnije rješenje', poručio je.

Mirando Mrsić (Klub SDP-a ) istaknuo je kako nam treba jasan, transparentan i predvidljiv sustav minimalne plaće, te kako očekuje od Vlade da se, unatoč negativnom mišljenju o tom zakonu, usredotoči na problem minimalne plaće i na problem rješenja cijene rada u Hrvatskoj te da 'ne gura te probleme pod tepih'.

Sabor sjednicu nastavlja u petak.