Orešković, koju mediji predstavljaju kao novu političku zvijezdu, kaže da joj je rezultat od 4,6 posto potpore birača koju je dobila ovog mjeseca samo još dodatna motivacija. Također je odbacila mogućnost predizbornog koaliranja s Amsterdamskom koalicijom i SDP-om, a prostor za dijalog vidi u novim snagama kao što su politička platforma Možemo! i stranka Pametno.

<<< Dalija Orešković za tportal u kolovozu 2018: 'Nije smak svijeta ako moja ideja propadne, smak svijeta je ako ostane ovako kako jest' >>>

Istraživanja Cro Demoskopa u veljači su pokazala da Vaša stranka uživa potporu od 4,6 posto, istovremeno u padu su SDP, Živi zid i Most. Kako komentirate potporu birača koju ste dobili na samom početku političkog djelovanja?

Tumačim kao velika očekivanja javnosti i potrebu za opcijom koja će zagovarati drugačiji pristup politici i promovirati drugačije vrijednosti, a ujedno i ljude koji te vrijednosti predstavljaju. Za mene je ovako iznenađujuće visok rezultat na samom početku samo još dodatna motivacija i obveza da ispunim sve ono što sam nagovijestila i prije nego što se stranka formirala.

Na političkom spektru definirali ste se kao lijevo-liberalna stranka. Mislite da jedna takva stranka ima izgleda na prvim izborima koji su pred vama, onima u Lici, i to u konkurenciji s listama Darka Milinovića i HDZ-a koji vladaju Likom od 90-ih godina?

Ovdje se ne radi o tome može li START pobijediti, bitno nam je doći u Liku i objasniti građanima da postoji i drugačiji odabir od onoga na koji su navikli. U Lici se trenutačno odvija mala obiteljska svađa između dviju frakcija HDZ-a koje su u srži iste. Problem u Lici nije samo to što od samostalnosti RH njome vlada i upravlja HDZ nego je problem u načinu na koji HDZ koristi svoje resurse moći isključivo za vlastiti opstanak i opstanak onih koji su s njim umreženi. Sada kada je Lika potpuno devastirana i raseljena neminovno dolazi do ovakvog obračuna frakcija jer ponestaje plijena koji se može dijeliti. Međutim, već prošli lokalni izbori pokazali su da u Lici raste bunt. To su pokazali pojedini nezavisni općinski načelnici i neke nove opcije. Nije isključeno da i START, ako ne bude registriran do isteka roka za predaju lista, neće tražiti neke druge mogućnosti putem prikupljanja potpisa za nezavisne liste. Cilj je okupiti i potaknuti sve nezavisne snage usmjerene na to da se ponovnim rušenjem proračuna sruši župan Darko Milinović, a potom i HDZ.

Je li dobra procjena da na samom početku političkog djelovanja START izlazi na izbore u najčvršćoj desničarskoj utvrdi, riskirajući potpuni fijasko?

Važno nam je otvoriti alternativu. Prije ili kasnije, plod takvog načina djelovanja ostvarit će rezultat, nije nužno da to bude odmah. Ključna pitanja o kojima ćemo progovarati u kontekstu europskih izbora najbolje se mogu objasniti na primjeru Like. Konkretno mislim na povlačenje sredstava iz europskih fondova za poljoprivrednu politiku i poticaje, način na koji se dodjeljuju ta sredstva bez ispravnog sustava kontrole. Dodjela poljoprivrednih poticaja jedno je od možda najkoruptivnijih područja upravljanja i djelovanja hrvatskih vlasti.

Zamjeraju vam da u stranci nemate prepoznatljivih imena s političkim iskustvom. Radite li na njihovom okupljanju i hoće li se na izbornim listama naći neka od poznatih imena?

Cilj nam je otvoriti vrata novim snagama i ljudima koji ne nose stigmu prošlih vremena, a ujedno svojim imenom i prezimenom te ostvarenim rezultatima, profesionalnim angažmanom i integritetom mogu jamčiti da će na političkoj sceni uistinu predstavljati nešto novo. Ako se pogleda predsjedništvo START-a tu su već imena koja bi trebala biti poznata barem jednom dijelu medija, primjerice odvjetnica Nicole Kwiatkowski, koja je prije nekoliko godina bila inicijatorica i jedan od suosnivača udruge Franak. To je odvjetnica koja je pobijedila osam banaka u prvoj takvoj kolektivnoj tužbi potrošača i to s jednom tada revolucionarnom idejom. Rezultat njezina javnog angažmana i pravnog znanja vidimo u nedavnoj pobjedi kojoj smo svjedočili kada su svi ti postupci postali pravomoćni. Također tu je i Duje Prkut koji je čitav niz godina bio aktivan u udruzi GONG i poznato je za što se on u svom dosadašnjem profesionalnom životu javno zalagao. U samoj stranci bit će i drugih sličnih imena, ali ja ovdje ne govorim o imenima koja bi mogla biti nacionalno prepoznatljive zvijezde, niti mi je to bio primarni cilj kada sam razmišljala o tome kime se želim okružiti. Želim se okružiti osobama koje mogu svojim načinom promišljanja pridonijeti kreiranju nove političke vizije.

Na koje biračko tijelo računate i jesu li među njima birači ljevice i SDP-a, razočarani osipanjem stranke i sadašnjim vodstvom?

Prije svega računam na sve one koji vide štetnost u vladavini HDZ-a i klijentelističko-koruptivnom modelu kojem su možda u manjoj mjeri pribjegle i neke druge političke opcije. Na one koji vide da standard naših građana bitno zaostaje za prosjekom EU, da nam je zdravstvo pred kolapsom, smislena obrazovna reforma ne postoji ni na papiru, da nam je mirovinski sustav upitan, a teritorijalni ustroj ugrožava smisleno upravljanje javnim financijama. Sama činjenica da se protekle godine iz Hrvatske iselilo 100.000 građana govori kako država funkcionira, a tu je i stanje u pravosuđu i stanje medijskih sloboda, indeks percepcije korupcije i pokazatelji lakoće poslovanja. Svi oni koji u sebi osjećaju zrno bunta, otpora i želje da politika postane prostor kompeticije između dobrih ideja, sve su to moji potencijalni birači i biračko tijelo na koje računam.

Mnogi bi vas voljeli vidjeti kao predsjedničku kandidatkinju, ali se baš o toj kandidaturi niste željeli izjasniti iako je često meta vaših kritika aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Hoćete li s njom odmjeriti snage na izborima i okupiti lijevo biračko tijelo?

Prioritet mi je predstavljanje javnosti stranke START i onoga za što se zalažemo, uspostavljanje stranačke infrastrukture a također umrežavanje onih koji će se uključiti u detaljnu razradu naših politika i u javnu debatu o rješenjima koje predstavljamo. Europski izbori bit će prvi ozbiljniji test koji će pokazati koliko smo u tome uspješni i jesu li nas birači prepoznali kao nešto drugačije od svega ostalog na političkoj sceni.

Znači li to da potpuno otklanjate mogućnost kandidiranja na predsjedničkim izborima?

Ideja je da START ima svog kandidata na tim izborima, međutim krajnji su nam cilj parlamentarni izbori. Sve ostalo do tada, služi ostvarivanju tog cilja. Vjerujem da će se u međuvremenu puno toga promijeniti i na političkoj sceni, osobito nakon europskih izbora pa će se tada moći nešto konkretnije reći i o predsjedničkim izborima.

U medijima se spominje i moguća kandidatura Zorana Milanovića. Smatrate li da bi on bio bolji predsjednik od Grabar Kitarović?

Preferiram nova lica i nove snage u politici. A što se tiče Kolinde Grabar Kitarović, njezin cjelokupni mandat smatram promašenim razdobljem koje je degradiralo i funkciju i ulogu predsjednika države i ono čemu bi ona zapravo trebala služiti. Zbroj njezinih gafova, loših poruka, a isto tako i propuštanja očitovanja o bitnim problemima u društvu, navode me na zaključak da teško mogu zamisliti kandidata, barem među onima o kojima se u ovom trenu javno progovara, a koji bi mogao biti gori od nje.

Predsjednica i premijer ovih su se dana izjasnili protiv revizije Vatikanskih ugovora, a njihovu reviziju odbio je i Sabor. Kakav je vaš stav o tom pitanju?

Bitno je otvoriti dijalog o reviziji tih ugovora, ali ne u neprijateljskoj atmosferi koja će dovesti do daljnjih podjela. Način na koji se provode Vatikanski ugovori sada ne služi dobro niti Crkvi niti vjernicima, a često se koristi u svrhu promicanja pojedinih političkih opcija. Posebno smatram da nije u duhu ustavnih vrijednosti sekularizma što se u osnovnim školama kao izborni predmet uveo katolički vjeronauk, zbog načina na koji se on provodi. Onoga trena kada je na takav način Crkva ušla u sustav obrazovanja, zanemarili smo to osnovno ustavno načelo.

Smatrate li da predsjednica koketira s radikalno desnim političkim strujama?

Mislim da predsjednica radi i puno više od toga. Sve ono što danas smatramo 'teško zaustavljivim duhom puštenim iz boce' počelo je njezinim dolaskom na Pantovčak. Pritom ne mislim samo na osobe koje je pozvala na inauguraciju,  nego čitav niz njezinih  poteza nije bio u duhu vrijednosti kojih bi se jedan predsjednik države trebao pridržavati. Primjerice nekoliko puta  našla se na fotografijama ogrnuta s hrvatskom zastavom na kojoj je grb s prvim bijelim poljem ili se na drugi način približila sličnoj ikonografiji. Pritom nije osudila one pojave u javnom životu i politici koje pretjerano blagonaklono gledaju prema tim istim simbolima ili relativiziraju pojave koje vežemo za ustaštvo. To je možda ono što joj od svih njezinih propusta najviše zamjeram jer to nije slika Hrvatske okrenute budućnosti.

Politička scena se polarizirala i po pitanju Istanbulske konvencije i prava žena na pobačaj. Kako komentirate odugovlačenje vladajućih da donesu novi zakon o pobačaju?

Pobačaj je prvenstveno pitanje prava žena na slobodu odabira. Vlada s time odugovlači vjerojatno zato što podilazi klerikalnim krugovima s kojima je već čitav niz desetljeća u dosluhu o tome kako bi se trebalo provoditi državnu politiku. Crkva u Hrvatskoj, od formiranja samostalne i neovisne države, ima prevelik utjecaj u donošenju odluka javne vlasti. Što se tiče Istanbulske konvencije, unatoč tome što je ratificirana, u praksi nije došlo do poboljšanja zaštite žena od nasilja. Pojedini primjeri pokazuju da nasilje i dalje raste. Postoji čitav niz provedbenih mjera i zakona koje je potrebno unaprijediti da bi ratifikacija Konvencije imala smisla, no čini mi se da za kvalitetnom zaštitom žena ne postoji politička volja. Nije stvar u novcu, nego  u dobroj volji, na kraju krajeva ako smo ga imali za avione,  morali bismo ga imati i za zaštitu naših ljudi ako nam je do njih uopće stalo. Kada su žene u pitanju, ova vlada pokazuje da joj nije stalo. Ratifikacija je bila motivirana željom predsjednika Vlade da pred Europom pokaže umiveno lice modernog europskog političara, ali mislim da Plenković u sebi nema čvrst oslonac u nekakvom vrijednosnom sustavu.

Stanje u državi i odgovornost premijera Plenkovića?

Iseljenici najbolje mogu  progovoriti o tome zašto su novu domovinu potražili u drugoj dobro uređenoj državi. To je ono što Hrvatska danas nije.  Najodgovornijim za to smatram sve HDZ-ove vlade do sada, a ponajviše ovu posljednju s Andrejem Plenkovićem na čelu. U procesima koji su se odvijali u sjeni osmišljavanja zakonodavnih rješenja o  Agrokoru, srozao je Hrvatsku na dno gdje nitko nikada ne bi ni pomislio da bi se Hrvatska mogla naći. Na taj slučaj nije pravilno reagiralo niti jedno nadležno državno tijelo,  Uskok uopće nije otvarao istragu, sve to govori da sustav ne funkcionira i da je Plenković eutanazirao vladavinu prava. Je li ovo država za koju smo se borili i kakvu smo sanjali? Ja mislim da nije. Prođu li nekažnjeno  sve ove afere u mandatu Andreja Plenkovića, otvorit  će se i pitanje ima li u Hrvatskoj još išta što je vrijedno spašavati.

Možete li komentirati jačanje saborskog kluba Milana Bandića i prelaženje zastupnika s jedne na drugu političku stranu. Kako stati na kraj političkoj trgovini?

Između Milana Bandića i Andreja Plenkovića očito postoji nekakav tajni dogovor iako mi građani ne raspolažemo konkretnim dokazom o političkoj korupciji. Sporno je da se Bandić nalazi pod teškim optužbama za vrlo ozbiljna i financijski izdašna koruptivna kaznena djela, a da se s druge strane tim predmetima pravosuđe ne bavi osobito žurno i aktivno. On šalje poruku da je u poziciji ucjenjivati državnu vlast, a što se događa ispod stola, možemo samo nagađati. Sve dok se ne uspostavi neovisno i učinkovito pravosuđe koje će samostalno i proaktivno istraživati o čemu se ovdje radi, bojim se da niti mi ostali nećemo moći učiniti mnogo. Građanima preostaje jedino da na sljedećim izborima Bandiću i svima koji su u njegov klub pretrčali kažu jedno odlučno  - ne.

Vidite li se u predizbornoj suradnji s Amsterdamskom koalicijom ili SDP-om?

Prostor za dijalog prije svega vidimo među novim snagama koje niču na političkoj sceni, od centra prema lijevo, kao što je npr. platforma Možemo! i stranka Pametno, s obzirom da se i oni zalažu za smanjenje broja jedinica lokalne samouprave. Što se tiče SDP-a i Amsterdamske koalicije, za sada ne vidim nikakvu mogućnost predizbornog koaliranja s njima.

Smatrate li da vam je svojevrstan uteg vaš svekar Slaven Letica, koji je kao javna osoba poznat po svojim konzervativnim stavovima. Bojite li se da će on odbiti od vas lijevo-liberalno biračko tijelo?

Niti najmanje, mislim da mi može samo koristiti to što svog svekra cijenim kao člana obitelji i djeda mojih djevojčica, kakvi god bili njegovi politički stavovi i koliko god se oni razlikovali od mojih. Moje biračko tijelo je lijevo-liberalno pa kao takvo sigurno uvažava sve različitosti između dvije potpuno odvojene individue. Činjenica da ja sa svojim svekrom, unatoč svim našim razlikama, imam iznimno konstruktivan i topao obiteljski odnos, najbolje svjedoči o meni i nekim mojim ljudskim osobinama za koje smatram da mi ni na koji način u političkom životu ne mogu štetiti.