Mito najčešće traže liječnici i policajci. Prosječni iznos mita koje građani daju je 2.025 kuna, a u prosjeku najviše novca daju Dalmatinci - 3.098 kuna. Najveća stopa korupcije zabilježena je u Dalmaciji i zagrebačkoj regiji, a ispod prosjeka je u Istri, primorju i Gorskom kotaru. Dio je to rezultata istraživanja o korupciji koje je od srpnja 2009. do srpnja 2010. godine napravio Ekonomski institut na uzorku od tri tisuće ispitanika
Istraživanje pod nazivom 'Anketno ispitivanje kućanstava o korupciji i drugim oblicima kriminala u Hrvatskoj' napravljeno je u okviru međunarodnog projekta 'Anketa o korištenju javnih usluga i poštenju u javnim službama u zemljama Zapadnog Balkana u 2010.'.
Anketa je rađena u suradnji s agencijom Hendal, a upitnik koji su popunjavali građani sadržavao je 77 pitanja kako bi se dobila što šira baza podataka za analizu.
U anketi nije zabilježen nijedan korupcijski slučaj građana u kontaktima s članovima Vlade RH, nevladinim organizacijama i djelatnicima stranih veleposlanstava.
Pri vrhu nekorumpiranih zaposlenika u javnom sektoru nalaze se i saborski zastupnici te predstavnici lokalne vlasti (župani, gradonačelnici i vijećnici). Najveći dio korupcije odnosi se na kontakte s liječnicima (56 posto), medicinskim sestrama (36 posto), policijskim službenicima (30 posto) i djelatnicima za registraciju vozila (14 posto)
'Građani mito liječnicima daju iz tri razloga: ubrzanje postupka, osiguranje boljeg tretmana i kako bi, što je posebno poražavajuće, dobili informaciju. Zanimljivo je da su više od 60 posto mita građani u zdravstvu dali samoinicijativno', kazala je voditeljica projekta Jelena Budak i dodala da mito najčešće traže liječnici i policajci, ali istovremeno njihove pokušaje građani najčešće odbijaju.
Mito plaćeno za zdravstvenu uslugu uobičajeno iznosi između 500 i 1.500 kuna, a svako deseto podmićivanje je veće od 5.000 kuna. Prosječni iznos mita koje građani daju je 2.025 kuna, u prosjeku najviše novca daju Dalmatinci - 3.098 kuna, a najmanje Ličani – 1.111kuna. Mito u malim iznosima do 500 kuna najčešće se daje u postupcima naplate kazni i izdavanja različitih dozvola.
'Korupcija je prema mišljenju građana nakon nezaposlenosti i rada Vlade treći najveći problem u Hrvatskoj, a valja istaknuti kako 45 posto građana misli da je korupcija od srpnja 2007. do srpnja 2010. godine bila u porastu, deset posto ih smatra da se ona smanjuje, a da posebno u opada u pravosuđu, misli 13 posto ispitanika', zaključila je Budak
