Dan neovisnosti je državni blagdan koji se obilježava u znak sjećanja na dan kad je Hrvatski sabor donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske sa Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom (SFRJ). Hrvatska je do tada bila jedna od šest federalnih republika Jugoslavije
Hrvatska je 8. listopada donijela odluku da više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije. Sukladno tome poručili su da SFRJ više ne postoji.
Istoga dana odluku o napuštanju Jugoslavije donijela je i Slovenija. Odluku o raskidu s Jugoslavijom pročitao je HDZ-ov Vladimir Šeks, tadašnji potpredsjednik Sabora.
vezane vijesti
'Republike Hrvatska od dana 8. listopada 1991. godine raskida sve državnopravne sveze na temelju kojih je s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ', objavio je Šeks odluku hrvatskog naroda u zgradi Ine u Šubićevoj ulici gdje je održana sjednici zbog opasnosti od zračnih napada jer je JNA dan ranije raketirala Banske dvore gdje je tada stolovao prvih hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman koji je za malo izbjegao smrt. Šeks je dobio čast pročitati odluku jer je tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan dobio je hitan poziv od predsjednika Tuđmana.
Odluka o neovisnosti tako je proglašena u atmosferi neposredne ratne opasnosti. Tada je već bilo kristalno jasno da Srbija i Slobodan Milošević neće mirno prihvatiti odlazak Hrvatske iz dotadašnje državne zajednice.
Odluku o neovisnosti Sabor je donio tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije i nakon što je istekao moratorij na proglašenje samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine, a koji je tražila Europska zajednica, nadajući se da se jugoslavenska kriza i srpska agresija na Hrvatsku mogu riješiti mirnim putem. Zbog toga 25. lipnja slavimo Dan državnosti.
No u međuvremenu se stanje na terenu samo pogoršalo i počela je otvorena agresija JNA i pobunjenih Srba na Hrvatsku. Za hrvatske dužnosnike, kao što je prvi predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domljan više puta kazao, već tada Jugoslavija nije postojala, ali su ipak zbog kooperativnosti pristali na prijedlog međunarodne zajednice o moratoriju na proglašenje odluke o nezavisnosti.
8. listopada je kao državni blagdan 2001. godine inaugurirala SDP-om predvođena takozvana trećesiječanjska koalicija na inicijativu zastupnika HSLS-a Ive Škrabala. HDZ nikad nije prihvatio novu podjelu blagdana te se iz te stranke sve više čuju glasovi kako žele vratiti Dan državnosti 30. svibnja dok bi neovisnost slavili 25. lipnja. U tom novom rasporedu 8. listopada bi izvisio, odnosno prestao bi se obilježavati kao nacionalni blagdan. Spomenimo da je 30 svibnja, datum koji se nekada slavio kao dan državnosti, dan kada je formiran prvi hrvatski višestranački Sabor.
Napomenimo i da je Sabor je na toj povijesnoj sjednici održanoj u podrumu Inine zgrade u zasebnim zaključcima istaknuo kako su na Hrvatsku izvršile oružanu agresiju Srbija i tzv. JNA pa se naša zemlja bila prisiljena braniti svim raspoloživim sredstvima.
JNA je tada proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, koji je privremeno zaposjela. Sabor je pozvao i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom. Na toj sjednici Sabor je izglasao i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
