Vlada u Kopenhagenu potrošila je milijarde kako bi pomogla kompanijama koje zbog opsežnih mjera izolacije bilježe veliki pad prihoda. Prošle subote najavila je i dodatne mjere pomoći vrijedne 100 milijardi danskih kruna (14 milijardi dolara).

Time se ukupna vrijednost mjera približila 400 milijardi kruna ali novi paket donosi i ograničenje - pravo na pomoć više neće imati kompanije registrirane u poreznim oazama.

Vlada sada postavlja kompanijama i uvjet - žele li pomoć, moraju obećati da neće isplaćivati dividende niti otkupljivati dionice ni ove ni iduće godine. Moći će ih ponovo početi isplaćivati kada pomoć vrate.

Ograničenje se odnosi na kompanije registrirane u zemljama na europskoj sivoj listi poreznih oaza, što znači da ne surađuju u poreznim pitanjima, tumači Rune Lund, glasnogovornik ljevičarskog Zeleno-crvenog saveza za poreznu politiku.

"Trošimo milijarde novca poreznih obveznika na spašavanje kompanija i radnih mjesta i moramo biti sigurni da će biti i potrošene u te svrhe a ne poslane u neku poreznu oazu na drugom kraju svijeta", tumači Lunde u izjavi za Reuters.

Na EU-ovoj sivoj listi poreznih oaza trenutno je 12 zemalja, uključujući Panamu, Sejšele i Kajmanske otoke.

Poljska spada među najglasnije protivnike poreznih oaza i prva je uskratila državnu pomoć kompanijama koje poreze ne plaćaju u njezin proračun, navodi Reuters.

Procjene o poreznoj evaziji uvelike se razlikuju a neki istraživači procjenjuju da vlade širom svijeta zbog poreznih oaza godišnje ostanu bez 500 do 600 milijardi dolara prihoda.