Dobio je povjerenje parlamentarne skupštine Vijeća Europe među troje naših kandidata već u prvom krugu glasanja, a devetogodišnji neobnovljivi mandat preuzima 1. siječnja sljedeće godine. Derenčinović je bio gost središnjeg Dnevnika HTV-a.

Europski sud za ljudska prava je najviša sudska instanca u Europi koja odlučuje o zaštiti temeljnih, ljudskih prava. Djeluje pri Vijeću Europe, organizacije koja je nastala nakon Drugog svjetskog rata radi zaštite demokracije, vladavine prava i ljudskih prava koje danas baštinimo - od prava na život, zabranu mučenja, prava na mirno uživanje vlasništva, prava na osobnu slobodu. Sudu se za ultimativnu zaštitu svojih prava može obratiti 830 milijuna Europljana, pod uvjetom da su iscrpili redovni pravni put pred nacionalnim pravosuđem, rekao je Davor Derenčinović.

Sud u Strasbourgu rješavao je više od 1300 predmeta pristiglih iz Hrvatske u posljednjih 20-ak godina. Na pitanje je li to razmjerno mnogo u odnosu na druge države, kazao je da je hrvatski prosjek nešto viši u odnosu na druge države.

'Sud je na neki način postao žrtvom svog vlastitog uspjeha. Najveći broj predmeta odbacuje se na samom početku kao zahtjevi koji su nedopušteni po različitim osnovama koje su propisane konvencijom. Protokol 15 stupa na snagu u kolovozu i po nemu se rok za podnošenje aplikacije Sudu za ljudska prava skraćuje se sa 6 na 4 mjeseca. Najveći broj povreda u odnosu na Republiku Hrvatsku su povrede članka 6 - povreda prava na pravično suđenje', rekao je. Kazao je da je očito da u Hrvatskoj postoje neki strukturni problem.

'Neke povrede su repetitivne, ali i druge države imaju niz poteškoća. To je ta korektivna funkcija Europskog suda za ljudska prava, da ispravi neke pogreške koje su se dogodile tijekom nacionalnog sudovanja u svim granama pravosuđa', objasnio je.