Zbog koronavirusa je zaiskrilo je između slovenskog i hrvatskog premijera. No Hrvatska ne odustaje od provođenja mjera na granici. Broj zaraženih u našoj je zemlji stao na 3. U zagrebačku bolnicu Dr. Fran Mihaljević i dalje stižu uzorci briseva koji se podvrgavaju testovima na koronavirus.
Upravo je koronavirus bila današnja glavna tema u emisiji HRT-a Tema dana u kojoj su gostovali ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" prof. dr. sc. Alemka Markotić i znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić koji se u emisiju uključio iz Njemačke.
'Moram reći da je pogrešna informacija koju je prenio slovenski premijer, o tome da se uzimaju brisevi na granici, da se čeka na granici. To nije točno. Mi jedini radimo dijagnostiku. Takve se stvari ne rade, jer se zdravim ljudima ne uzimaju brisevi zato što se ne očekuju pozitivni rezultati', kazala je prof. Markotić i dodala: 'Mislim da se Hrvatska ponaša vrlo odgovorno u ovoj situaciji, da pratimo trendove koje rade sve organizirane svjetske zemlje s dobro organiziranim zdravstvenim sustavom, uključujući kontakte s kolegama koje imamo širom svijeta - od Singapura, Njemačke, Europskog centra za kontrolu bolesti. Mislim da su sve mjere koje su poduzete razumne i na mjestu'.
vezane vijesti
S njom se složio i prof. Đikić koji je kazao da misli da je Hrvatska dobro organizirana i da zdravstvenici koje vode cijelu situaciju dobro znaju koje mjere treba primijeniti. 'Čini mi se da utjecaj politike, posebno razgovor premijera o ovoj temi, je potpuno neprimjeren situaciji. Ovo je zdravstvena tema i o njoj bi trebali stručnjaci puno više govoriti. Hrvatska ima pravo na svoj stav. Nepotrebno je zatvaranje granica, ali u svakom slučaju potrebna je pažnja, potrebna je epidemiološka analiza i pronalaženje bolesnika da se bolest i virus ne bi proširili dalje', rekao je.
Đikić je također komentirao kako se s koronavirusom nose u Njemačkoj u kojoj trenutačno boravi i radi. 'Sve što se dogodilo u Njemačkoj za sada nije ulazilo u javnost kao politička tema, nego su se konkretno prezentirale činjenice. Vrlo brzo se napravila dijagnostika i epidemiološka analiza ljudi koji su bili u kontaktu s njima. Upravo radi toga je Njemačka imala slučajeve koje su oni vrlo brzo izolirali i tako se bolest drži pod kontrolom', poručio je.
Tko se treba testirati na koronavirus; u borbi pomaže lijek protiv HIV-a?
'Postoje točno postavljeni kriteriji. Oni koji su bili u području gdje postoji zaraza, gdje postoji sumnja da su mogli biti izloženi kontaktu s bolesnicima, koji dobiju simptome u smislu temperature, respiratornog sustava - oni se testiraju. Mislim da ministar Beroš vrlo odgovorno i razumno vodi cijelu ovu situaciju, s dovoljnim i potrebnim oprezom', kazala je Markotić.
Trojica zaraženih u Hrvatskoj primaju terapiju koja se daje i u Italiji, a riječ je o lijeku za HIV.
'Je, to je jedan od lijekova za HIV za koji se pokazalo, u zemljama koje imaju novi koronavirus, da bi mogao biti od koristi. Mi smo također primijenili taj lijek. Sva trojica bolesnika su za sada dobro. Neki taj lijek primjenjuju samo u težim oblicima, ali s obzirom na to da su to naši prvi bolesnici, kada nismo bili još sigurni u kojem će smjeru bolest ići, mi smo ga ipak primijenili i za te blaže oblike bolesti', kazala je Markotić.
'Vrlo je teško davati terapiju za virus koji se pojavio ove godine i koji još uvijek nije dobro prostudiran i za koji nije pripremljena terapija. Primjećujemo da jedan lijek koji smo stvorili protiv borbe od HIV virusa ima blagotvorno djelovanje. To nije lijek koji kompletno sprečava i liječi pacijente, ali sprječava razvoj bolesti i kao takav se preporučuje. I za sada drugih lijekova nema za koje bismo mogli reći da imaju efektivno djelovanje i koji bi se preporučio pacijentima', kazao je Đikić.
Kineski mediji prenose informaciju da se neki pojedinci koji su bili zaraženi, ozdravili i pušteni iz bolnice - da su se zatim ponovno zarazili. Zašto je tako, pojasnio je prof. Đikić.
'Ti podaci govore samo da imate različitih vrsta virusa. I ako pacijent preboli pod jednom okolnošću, da može doći i do reinfekcije s drugom podvrstom tog virusa koji se mijenja. To je jedna mogućnost. A druga mogućnost je da uistinu i nije došlo do kompletnog oporavka, da nije stvoren imunološki odgovor na virus pa je moguća i reinfekcija istog pacijenta.
Neizvjesnost čine ambijent u kojem žive životinje i klimatske promjene
Na pitanje mogu li se u koloraciju dovesti klimatske promjene i nastanak novih virusa, njihove mutacije - Đikić je odgovorio: 'Ne znamo što se sve događa u prirodi i životinjama. Većina ovih virusa s kojima smo imali problema zadnjih 10-ak, 20-ak godina dolaze od životinja do ljudi. I upravo ambijent gdje životinje žive i klimatske promjene, vjerujem, čine veliku neizvjesnost, tako da nismo sigurni do kakvih će novih vrsti virusa doći za nekoliko godina. Treba biti svjestan da klimatske promjene i sve što se događa oko nas može imati učinak i na nove vrste virusa koje dolaze.'
Vlada je danas Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" odobrila 2 milijuna kuna za nabavu ventilacijskih sustava.
'To su strojevi koji omogućavaju da upravo stroj diše umjesto vas u slučaju kada vaša pluća zataje. To nam je jako važno za intenzivnu skrb, za pacijente - za njihovu sigurnost i sigurnost bolesnika koji dolaze u našu ustanovu', pojasnila je prof. Markotić.
