Dok u zemljama EU traju rasprave treba li cijepiti svu djecu i adolescente od 12 do 17 godina koja nisu u rizičnoj skupini za teški oblik covida te svaka zemlja zasebno odlučuje o preporukama za cijepljenje maloljetnika koje je u tijeku u Austriji, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj..., u SAD-u, u kojem je oko 4,2 milijuna djece i mladih imalo covid, sve se više govori i piše o posljedicama postkovidnog sindroma koji ometa školovanje i aktivnosti djece i iscrpljuje ih.

Ravnateljica tamošnjeg Nacionalnog instituta za zdravlje, dr. Francis Collins još je u proljeće citirala studiju prema kojoj između 11 i 15 posto zaražene djece i adolescenata može završiti s dugotrajnim posljedicama covida. I u SAD-u je, kao i kod nas, relativno mali postotak djece hospitaliziran zbog zaraze i zbog tzv. multisistemskog upalnog sindroma, ali puno djece je iskusilo “dugi covid” odnosno neurološke, fizičke i psihičke simptome.

Prema pisanju New York Timesa, u Dječjoj bolnici u Bostonu bave se slučajevima “dugog covida” kod maloljetnih pacijenata diljem zemlje sa simptomima poput umora, glavobolje, omaglice, teškoća s pamćenjem i koncentracijom, nesanicom, gubitkom okusa i mirisa, kako je navela Molly Wilson-Murphy, specijalistica za neuroinfektivne bolesti.

Pročelnika Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, prof. dr. Goran Tešović kazao je da su i u Hrvatskoj zabilježeni slučajevi djece i adolescenat s postkovidnim sindromom, ali da ne može reći koliko ih je točno.

"Možemo govoriti samo o djeci koja su upućena k nama u ambulantu ili u dnevnu bolnicu na obradu, a prije nisu bila hospitalizirana zbog zaraze. Mi smo ovdje vidjeli nekoliko desetaka djece s postkovidnim sindromom i najčešće je riječ o simptomima poput dugotrajne temperature, glavobolja, smetnji koncentracije... i ti simptomi kod djece i adolescenata traju mjesecima nakon preboljenja, najčešće do šest mjeseci nakon zaraze, a kod nekih i dulje", kaže Tešović, donosi Večernji list.