Iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću u utorak su ocijenili kako odluka Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) predstavlja mogućnost satisfakcije obiteljima žrtava, a poručuju da je važna i zbog porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika JNA (Miodrag Jokić i Pavle Strugar / 'Dubrovnik', Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin / 'Vukovarska bolnica'), nije osuđen sa zločine počinjene na teritoriju Hrvatske
Još uvijek se očekuje prvostupanjska odluka u predmetu Vojislava Šešelja za zločin počinjen na Ovčari, navode iz Documente.
Žalbeno vijeće MKSJ-a poništilo je oslobađajuću prvostupanjsku presudu, naložilo novo suđenje po svim točkama optužnice i odredilo zadržavanje optuženih Jovice Stanišića i Franka Simatovića u pritvorskoj jednici Tribunala.
Spomenuto sudsko vijeće u svojoj današnjoj odluci odbacilo je prvostupanjsku presudu utemeljenu na standardu prema kojem čelnici Državne sigurnosti Srbije podređenim jedinicama (Crvene beretke - jedinica Državne bezbednosti za posebne namjene Republike Srbije, Škorpioni, Srpska dobrovoljačka garda, na čijem čelu je bio Željko Ražnjatović Arkan i Policija SAO Krajine) nisu pružali pomoć usmjerenu prema činjenju zločina već kontroli i održavanju okupiranog teritorija.
Iz Documente podsjećaju da je optužnica Stanišića i Simatovića teretila, temeljem udruženog zločinačkog pothvata te svih drugih oblika individualne kaznene odgovornosti, za zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na području Hrvatske (Baćin, Cerovljani, Dubica, Saborsko, Poljanik, Lipovača, Škabrnja, Bruška, Dalj, Erdut, Lovinac, Vukovar, ....) i BiH.
Prema navodima optužnice, Slobodan Milošević, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Ratko Mladić, Radmilo Bogdanović, Milan Martić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Željko Ražnjatović Arkan, Vojislav Šešelj, ... identificirani su uz optuženike kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja nesrba s teritorija Hrvatske i BiH.
Documenta ističe da će u ponovljenom postupku, novoimenovano raspravno vijeće, imati priliku očitovati se o kaznenoj odgovornosti optuženika temeljem tog koncepta u kontekstu postojanja zajedničkog cilja svih navedenih sudionika te doprinosa optuženika tom cilju.
