Premda i najnovije izjave hrvatskih i slovenskih političkih lidera sugeriraju da dvije strane ostaju ukopane na svojim pozicijama kad je riječ o arbitražnom prijeporu, čini se da je drugi sastanak dvaju premijera u Zagrebu - koji je za Ljubljanu donedavno bio upitan - praktički dogovoren, ali je uspjeh dijaloga o otvorenim pitanjima u središtu kojega je pitanje granice i dalje upitno, ocjena je slovenskih medijskih komentatora
Komentirajući jučerašnje konzultacije premijera Plenkovića s liderima političkih stranaka u Saboru, ljubljansko "Delo" navodi da poruke s tog sastanka u Ljubljani nisu dočekane s oduševljenjem jer Hrvatska i dalje ne priznaje arbitražnu presudu, dok Cerar s jedne strane pristaje na nastavak dijaloga, ali kao njegov cilj postavlja provedbu za Hrvatsku sporne arbitražne presude.
"Tek treba ustanoviti što se u Zagrebu iza zatvorenih vrata stvarno dogodilo i je li to mogući zametak odstupanja od politike nepriznavanja arbitražne odluke", navodi vodeći slovenski dnevnik u komentaru.
"Sada je jasno da Hrvatska svoje stajalište o tome neće tako brzo promijeniti, no utješno je da je to možda početak nečega u čemu veliku odgovornost imaju dva premijera. U tome ipak ne treba imati iluzije, a slovenska će politika morati pokazati mnogo strpljivosti i spretnosti", navodi "Delo".
vezane vijesti
Ljubljanski "Dnevnik" ocjenjuje da do mogućeg obrata i nastavka dijaloga možda dolazi i pod tihim pritiskom iz Europe kojoj je "prisjela" retorička eskalacija spora. "Očito je da spor dviju članica počinje ići na živce Europskoj komisiji i još nekoj državi, pa su se Plenković i Cerar dogovorili za susret u Zagrebu koji je visio u zraku, a kako bi ga opravdali pozivaju se na interese ribara u Piranu i Savudriji", navodi "Dnevnik".
List ocjenjuje da i u samom sadržaju arbitražnog sporazuma o granici i o samoj arbitražnoj presudi postoji mali prozor mogućnosti da u sporu oko arbitraže dođe do kompromisnog rješenja, unatoč tvrdnjama Slovenije da se može pregovarati samo o implementaciji i da je bilateralni dogovor nepotreban i isključen.
Arbitražni sporazum tako predviđa da se od njega može u bilo kojem trenutku odstupiti ako se dvije strane bilateralno dogovore, a arbitražna presuda kakva je sada odgovara Sloveniji kad se radi o moru, a Hrvatskoj je povoljnija kad je riječ o njenom dijelu koji se odnosi na kopno.
"Činjenica je da je kopnena granica kakva je određena arbitražom stvarno neživotna i da bi imalo logike da se korigira u dogovoru dviju strana. Na to je nekako aludirao i glavni arbitar Gilbert Guillaume, rekavši da mu je žao što je u tom pogledu nemoćan jer se morao držati prava. Tu postoji mogućnost za dvostrani dogovor. No, mnogo je otvorenih pitanja o njegovu sadržaju, jamstvima i tako dalje", navodi u komentaru Andrej Brstovšek.
Među otegotnim okolnostima da bi došlo do bilateralnog sporazuma o korekciji kopnene granice on vidi i političku situaciju u Sloveniji, gdje su odnosi s Hrvatskom uvijek važno pitanje, a s obzirom da Sloveniju uskoro očekuju parlamentarni izbori. "Glavna prepreka za scenarij raspleta su slovenski izbori sredinom iduće godine", navodi Brstovšek.
On smatra da različiti tonovi koje u vezi s Hrvatskom odabiru vodeći vladini dužnosnici nisu samo stvar taktike u pregovorima, kako se obično misli, nego i političkih kalkulacija u mjesecima pred izbore, s obzirom da malo tko misli da će buduća koalicija biti slična sadašnjoj.
vezane vijesti
"Da je glavna prepreka pokušaju dogovora političke naravi, dovoljno je pogledati izjave koje o Hrvatskoj daje ministar vanjskih poslova Karl Erjavec koji posao prvog diplomata blago rečeno shvaća na vrlo specifičan način", navodi Brstovšek. Uz Cerarovu Stranku demokratskog centra (SMC) kojoj trenutne ankete predviđaju samo trećinu glasova koje je na izborima dobila prije više od tri godine, koaliciju čine Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i Socijalni demokrati (SD). Prvu vodi Erjavec, a drugu ministar poljoprivrede Dejan Židan.
Obojica su i potpredsjednici vlade. I Židan i Erjavec u svojim su izjavama u četvrtak odmah istupili sa stajalištem da se nikakav posebni sporazum mimo arbitražne presude koju treba implementirati ne bi mogao sklopiti s Hrvatskom, nego da treba korigirati kopnenu granicu, dok je granica na moru "jasna" i treba se primijeniti kao dio europskog pravnog poretka.
Židan je za ljubljanski "Dnevnik" kazao da je slovensko-hrvatski sporazum o malograničnom prometu (SOPS) postao dio europske pravne stečevine u onom dijelu koji slovenskim ribarima omogućava ribolov uz zapadnu obalu hrvatske Istre, sve do Vrsara, da je to postalo dio europskog prava s ulaskom Hrvatske u EU, ali da će isti režim za gospodarski ribolov u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu moći biti primijenjen tek kad se u cijelosti počne provoditi arbitražna presuda.
"Hrvatski pokušaj da se u tom pogledu ponude neka bolja rješenja proziran je trik. Pokušavaju napraviti sve da izbjegnu poštivanje europskog pravnog poretka", kazao je Židan za ljubljanski list "Dnevnik".
