A u rebalans se išlo prvenstveno jer je bio prenapuhan, odnosno u 2021. godini planirana je prodaja Zagrepčanke, Gredelja i Paromlina u iznosu od 1,1 milijarde kuna, za što, kako stoji u obrazloženju odluke, u ovoj godini nisu poduzete nikakve pripremne radnje i neće se moći realizirati do kraja godine, pa se nametnula nužnost uravnoteženja proračuna.

U gradskoj upravi podsjećaju da je do prijelaza vlasti došlo sredinom proračunske godine, kada su za proračun već u prvoj polovici godine preuzete znatne obveze i rashodi, ali da su unatoč tome uspjeli u okviru ovog prijedloga rebalansa uštedjeti oko 400 milijuna kuna. No unatoč tome krivac za mršavi rebalans je činjenica da su u istom periodu poispadali kosturi iz ormara, odnosno stavke koje u proračunu za 2021. godinu nisu planirane u dostatnom iznosu, a koje je tim uštedama trebalo pokriti.

Sve je rezultiralo i brisanjem nekih stavki pa je tako Program građenja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba smanjen s 321,5 milijuna kuna na 229,2 milijuna kuna. U odnosu na površine javne namjene, značajnije uštede su planirane na projektima uređenja Strossmayerova šetališta i dijela padine, rekonstrukcije Schlosserovih stuba, uređenja platoa Maksimirska cesta 67-77...

U dijelu koji se odnosi na groblja i krematorij značajnije uštede planirane su na sanaciji cesta i kanalizacije na groblju Mirogoj, peta faza i na radovima zida groblja Mirogoj te južne arkade, a u odnosu na javnu rasvjetu uštede su planirane na izgradnji javne i dekorativne rasvjete mosta Mladosti i ŠRC-a Jarun. Sve detalje po gradskim četvrtima možete pronaći u dokumentu niže.

Program održavanja javnih prometnih površina, građevina i uređaja javne namjene, javne rasvjete i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta smanjen je s 374,5 milijuna kuna na 336,6 milijuna kuna. Zbog blage zime zimska služba je ostala bez četiri milijuna kuna, 27 milijuna kuna manje planirano je za izvanredno održavanje nerazvrstanih cesta (održavanje južnog vijadukta Jadranskog mosta, prijelazne naprave na Jadranskom i mostu Slobode, održavanje nadvožnjaka iznad ranžirnog kolodvora...). Sve detalje možete pronaći u dokumentu.

Što se tiče kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti i sanaciju objekata oštećenih u potresu, smanjena su s 242,8 na 231,2 milijuna kuna, a u obrazloženju stoji da se izmjene predlažu 'u skladu sa stvarnom potrebom financiranja započete izgradnje i dovršenja započetih radova u proračunskom razdoblju'. Detaljan pregled tko je od vrtića, škola, muzeja, kazališta, zdravstvenih i sportskih objekata po kvartovima dobio više, a tko manje, možete pronaći u dokumentu.

Programom radova na području prometa i komunalnog gospodarstva predložena su umanjenja, odnosno uvećanja kako slijedi: u okviru radova na prometu predloženo je uvećanje u iznosu od 5,3 milijuna zbog povećanih rashoda na projektu Centra za nadzor prometa, u programu gradnje komunalne infrastrukture predloženo je umanjenje u iznosu od 98,3 milijuna kuna, za održavanje prometnih površina, građevina i uređaja javne namjene, javne rasvjete te izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta predloženo je umanjenje u iznosu od 37,9 milijuna kuna dok je za uređenje Grada predloženo umanjenje u iznosu od 13,7 milijuna kuna. Detaljnije u dokumentu.

S druge strane sredstva za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje povećavaju se za 1,1 milijun kuna u dijelu koji se odnosi na poboljšanje standarda, s početno planiranih 133, 8 milijuna kuna na 134,9 milijuna kuna.

Sredstva za srednje školstvo unutar pojačanog standarda povećana su za 18 tisuća kuna dok se sredstva za Program javnih potreba u kulturi povećavaju za 1,15 milijuna kuna, odnosno na 529,6 milijuna kuna. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na povećanje rashoda za isplatu jednokratne potpore samostalnim umjetnicima radi ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih koronavirusom i povećanja rashoda za plaće temeljem novog dodatka Kolektivnom ugovoru za zaposlene u ustanovama u kulturi Grada Zagreba.