Kada kampanja protiv pušenja, vođena zdravstvenim motivima, prestaje biti samo preventivna društvena djelatnost i postaje opresivni aparat koji nedvosmisleno podsjeća na prohibiciju alkohola dvadesetih godina?
Novi prijedlog u Francuskoj zastupnika Yvesa Bura za daljnjim zaoštravanjem borbe protiv pušenja, točnije za 'deregulacijom', povećanjem poreza i stupnja kažnjivosti za legalno tržište duhana, potaknuo je istraživača Valentina Petkantchina na usporedbu novih antiduhanskih mjera s periodom prohibicije u SAD-u dvadesetih godina. Naime, pred potražnjom koja ne nestaje ili se barem ne smanjuje koliko bi se htjelo, autor se u listu 'Les Échos' osvrnuo na još neke represivne tendencije. Tako je u Finskoj plan zemlju posve osloboditi od duhanskog dima do 2040. godine, Island raspravlja o zabrani prodaje duhana osim u ljekarnama gdje bi se mogao dobiti samo uz recept, a Butan je još 2004. potpuno zabranio legalnu prodaju duhana. Paralelna serija novih, represivnih mjera protiv pušenja, autora je podsjetila na znakoviti citat američkog književnika Charlesa Hansona Townea o pojavi prohibicije: 'Stigla nam je poput priviđenja; uhvatila nas je na prepad kao lopov usred noći.'
Iako se zasad u Francuskoj i ostatku Zapadne Europe ne predlažu tako drakonske vizije poput 'zemlje bez duhanskog dima', sustavno se radi na povećanju poreza (koji u Francuskoj iznose oko 80% maloprodajne cijene duhana), najavljuje se uvođenje 'jedinstvenog pakiranja' za sve marke, a stidljivo se spominje i 'prodaja ispod pulta' kao novi način distribucije.
No novi moralistički 'džihad protiv duhana', tvrdi autor, posve ignorira ekonomska načela trgovine i često dovodi do upravo suprotnih rezultata, što je zorno i pokazala prohibicija dvadesetih godina prošlog stoljeća. Za početak, sve mjere zauzdavanja, bile one tek preventivne ili radikalne, nisu dosad uspjele značajnije smanjiti razloge konzumacije duhana. On, naime, ostaje visoko na ljestvici najtraženijih proizvoda. A upravo dok postoji potražnja za određenim proizvodom, uvijek će postojati mogućnosti ostvarivanja profita. Tako se smatra da danas već 11 posto svjetske trgovine duhanom otpada na crno tržište. Dodatni je problem, uz sve zakonske i društvene koji se javljaju pri jačanju ilegalne trgovine, jest taj što su 'švercane' cigarete često bitno lošije kvalitete od legalnih te sadržavaju višak opasnih tvari za organizam, kao što su kadmij i olovo.
Neoprohibcionisti vode još jednu lošu računicu. Naime, ako se javne financije liše lukrativne dobiti od visokih poreza na duhan, morat će zatim potrošiti još više da bi se borile protiv ilegalne trgovine. Jedna recentna studija je potvrdila da se u Butanu 'slijedom zabrane, ilegalna trgovina i crno tržište pokazuju veoma solidnim'.
