Kada će biti održani parlamentarni izbori?

Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, Sabor će biti raspušten najkasnije 22. ožujka. Uzme li se taj datum kao dan njegova raspuštanja, izbori za Sabor održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja. Raspusti li se pak Sabor tjedan dana ranije, točnije 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore bila bi 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja.

Predsjednik Zoran Milanović odredit će datum izbora, a prema propisanim pravilima, od dana stupanja na snagu odluke o njihovom raspisivanju do dana izbora mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana, zbog čega će predsjednik na raspolaganju imati četiri nedjelje. Međutim, s obzirom na to da Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor propisuje da je dan provedbe izbora neradni dan, pojavila se i mogućnost da oni budu održani 1. svibnja, odnosno na Međunarodni praznik rada.

Što građani biraju?

Na parlamentarnim izborima biraju se zastupnici koji će predstavljati građane u Hrvatskom saboru. Prema Ustavu, zastupnika u Saboru može biti najmanje 100, a najviše 160, no prema sadašnjim pravilima bira ih se 151. Njih 140 izabiru građani koji žive u Hrvatskoj, i to 14 po svakoj izbornoj jedinici, dijaspora pak bira tri zastupnika, a osam zastupnika dolazi iz redova nacionalnih manjina.

Građani koji žive u Hrvatskoj biraju u 10 izbornih jedinica, čiji se izgled malo izmijenio od posljednjih izbora. Grad Zagreb tako više nije podijeljen na četiri izborne jedinice, već na tri, i to 1., 2. i 6. izbornu jedinicu. Dijaspora svoje zastupnike bira u 11. izbornoj jedinici, a za izbor manjinskih zastupnika sastavljaju se posebne liste u 12. izbornoj jedinici.

Tko ima pravo glasa u Hrvatskoj?

Pravo glasa na izborima imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

Izbori se provode na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Birači mogu glasati i na posebnim biračkim mjestima za one s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, a koji se na dan održavanja izbora zateknu na službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske; birači koji se na dan izbora nalaze u mirovnim operacijama i misijama; birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova pod hrvatskom zastavom zateknu izvan njezinih granica, na plutajućim objektima u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske; birači koji su smješteni u ustanovama socijalne skrbi te birači lišeni slobode.

Preferencijalni glas

Birači mogu glasati na način da zaokruže samo broj liste koju žele, no imaju i pravo na preferencijalni glas. Točnije, na glasačkom listiću, uz redni broj liste koju preferiraju, mogu označiti jednog od 14 kandidata s te liste kojem daju prednost pred ostalima. Na taj način mogu osigurati da netko od kandidata tko je niže na listi preskoči svoje kolege i na taj način bude izabran.

Tko se ima pravo kandidirati?

Za zastupnika može biti biran svaki hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života. Međutim ipak postoje ograničenja za to tko se može kandidirati.

Birači i političke stranke ne smiju kandidirati osobe koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci i to ako se u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora izrečena kazna izvršava ili tek predstoji njezino izvršenje.

Birači i političke stranke također ne smiju kandidirati osobe za koje u trenutku stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora nisu protekli rokovi rehabilitacije prema posebnom zakonu, a koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene za:

• 1. kaznena djela iz glave IX. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11. i 144/12.) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva: genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo
• 2. kaznena djela iz glave X. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11. i 144/12.) protiv života i tijela: teško ubojstvo
• 3. kaznena djela iz glave XXVIII. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11. i 144/12.) protiv službene dužnosti: zloupotrebe položaja i ovlasti.

Koliko će stranaka izaći na izbore?

U Hrvatskoj bi do trenutka izbora moglo biti registrirano gotovo 160 stranaka, no neće sve one izaći na izbore.

Liste za izbor zastupnika mogu samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije ili više njih (koalicijska lista) koje su na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora registrirane u Hrvatskoj.

Svoje liste mogu imati i birači, odnosno radi se o tzv. nezavisnim listama. Naime birači predlažu kandidacijske liste na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 500 potpisa birača.

Kada su u pitanju kandidati za zastupnike nacionalnih manjina, prvo na predlaganje imaju političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj, birači i udruge nacionalnih manjina. Za pravovaljanost kandidatura potrebno je prikupiti najmanje 100 potpisa birača.