Pogotovo zato što kršenje prava djece u odgojno-obrazovnim ustanovama nije rijetkost na što upućuju i pritužbe koje pravobraniteljica Milas Klarić dobiva od roditelja, učenika i službenika ovih ustanova. Pravobraniteljica zato zaključuje da država mora osigurati učinkovitije mehanizme zaštite od onih koje postoje danas.

'Nažalost, ponekad se događa da nastavnik ustrajava u neprimjerenom i nestručnom ponašanju čak i kad ravnatelj i Agencija za odgoj i obrazovanje i Prosvjetna inspekcija poduzmu sve mjere koje su im na raspolaganju. Takvi primjeri ukazuju na neučinkovitost postojećih mehanizama radnog prava i mjera iz stručno-pedagoškog nadzora prema odgojno-obrazovnim radnicima te na nužnost uspostave sustava obveznog licenciranja rada odgojno-obrazovnih radnika što podrazumijeva i obvezu periodične provjere njihove sposobnosti za rad s djecom. Time bi se u određenim razdobljima provjeravalo ispunjava li nastavnik, stručni suradnik ili ravnatelj određene uvjete za kvalitetan odgojno-obrazovni rad s djecom', poručila je Ivana Milas Klarić za tportal.hr.

Pritužbe koje prima ured pravobraniteljice za djecu uglavnom se odnose na ponašanje nastavnika i drugih zaposlenika škola, vrednovanje znanja, ocjenjivanje i pedagoške mjere u osnovnim i srednjim školama. Prijave upućuju na širok raspon neprimjerenih ponašanja, nekompetentnosti u stručnom i pedagoškom radu, nesenzibiliziranosti odgojno-obrazovnih radnika za prava i interese djece te nepoduzimanje mjera zaštite prava djeteta na koje ih obvezuje Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te drugi propisi.

'Zbog neodgovarajuće kontrole i vrednovanja rada odgojno-obrazovnih radnika unutar škole te izostanka praćenja njihova rada i vođenja evidencija o tome od ravnatelja i drugih zaduženih osoba, otežano je i poduzimanje sankcija zbog takvih povreda prava djece u školi', objašnjava Milas Klarić.

'Podsjećam da je, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trebalo već odavno donijeti pravilnik kojim bi se propisao program, postupak i način stjecanja, izdavanja i obnavljanja licencije za rad odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, no to još nije učinjeno', ustvrdila je pravobraniteljica.

Koliko je osječki slučaj zabrinjavajući, potvrdio je ovih dana i Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje: 'Jedini i glavni motiv dolaska je pomoć učeniku I. P. da sa što manje stresa i što bezbolnije bude ocijenjen iz biologije i kemije, predmeta čije mu je slušanje uskratila sporna nastavnica. U mojih 27 godina iskustva kao učitelja, a posljednjih godina i kao ravnatelja Agencije, nije se još dogodilo da učiteljica učeniku uskrati temeljno pravo djeteta, a to je pravo na obrazovanje', rekao je Glasu Slavonije.

Ali nitko ne zna koliko su česta i koliko izražena ovakva kršenja dječjih prava, jer sustavnih istraživanja nema. Pravobraniteljica Milas-Klarić kaže da je više puta dosad zagovarala potrebu sustavnog istraživanja pojavnosti nasilja nad djecom i među djecom, ali i provođenje stručnih provjereno učinkovitih programa prevencije nasilja.

'Smatram da ovaj problem nužno zahtijeva koordiniran rad i suradnju stručnjaka, znanstvenika i institucija iz različitih resora, od odgoja i obrazovanja, socijalne politike, pravosuđa, do zdravstva i drugih', naglašava.

Podatke o vršnjačkom nasilju i nasilju nad djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama pravobraniteljici dostavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, koje vodi evidenciju o tome i dostavlja nam izvješća za pojedinu školsku godinu. Policija evidentira podatke o nasilju nad djecom i također ih redovito dostavlja pravobraniteljici.

'No iako, dakle, neki podaci postoje, oni nisu analitički prikazani ni strukturirani prema pokazateljima koji bi nam specifičnije prikazali pravo stanje stvari u pogledu počinitelja nasilja nad djecom', objasnila nam je Milas Klarić.