Osmero Hrvata koji su osumnjičeni za trgovanje djecom u pokušaju branit će se sa slobode, odlučio je sud u Zambiji, no do daljnjeg moraju ostati u toj zemlji. Kako je došlo do te situacije? Ministar Piletić najavljuje izmjene zakona vezano za međudržavno posvojenje, što konkretno? Koliko diplomacija može pomoći i pomaže li osumnjičenim parovima te što će biti s usvojenom djecom?
Andrea Metelko Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova, gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog', rekla je da još nije sasvim jasno što se dogodilo.
'U ovom trenutku sam postupak se odvija u dobrom smjeru. Saslušane su tri svjedokinje. Prve dvije, vezane baš za taj pansion, hotel, gdje su bili smješteni naši državljani zajedno s djecom, relativno su bile dobre i potvrdile su odnos naših državljana prema toj djeci.
Treća svjedokinja bila je ona iz Imigracijske službe koja je bila tamo u zračnoj luci kad su oni bili zadržani, ali ona se nije, ako slobodno kažem, dobro pokazala u unakrsnom ispitivanju odvjetnika naših državljana.
Naši državljani su dosad imali odvjetnika po službenoj dužnosti, a onda smo im omogućili da angažiraju profesionalnog odvjetnika koji se dosad pokazao jako dobar. I kako je donesena odluka da se mogu braniti sa slobode pod određenim uvjetima, rekla bih da je jučerašnji dan bio dosta dobar. Iduće ročište je 23. siječnja', kazala je.
Dodala je da se Ministarstvo vanjskih poslova jako angažiralo, od konzula koji ih redovito posjećuje preko ministra koji je kontaktirao sa šefom Delegacije EU-a, a u kontaktu je i sa zambijskim ministrom vanjskih poslova. Rekla je da su svi svjesni ovog slučaja te da relativno brzo ide dinamika vođenja samog ročišta.
'Mislim da će se u jedno dogledno vrijeme stvari razjasniti. Ima tamo i hrvatskih državljana i naš konzularni djelatnik je i s njima u kontaktu. Oni su ponudili našima pružiti povoljan smještaj. Nekako ćemo posredovati i pronaći im te dvije osobe tj. 16-ero građana Zambije koji će garantirati da naših osmero državljana neće napustiti njihove granice', rekla je.
Istaknula je da se u ovom trenutku do djece ne može doći.
'Mi smo pokušali. Naš konzul ih je u dva navrata čak fizički pokušao pronaći u određenim smještajnim centrima. No jednostavno to nije moguće. Mora se razumjeti zambijske vlasti. Postupak se vodi upravo stoga što oni dovode u pitanje valjanost posvojenja, a slijedom toga i valjanost činjenice da su oni stekli hrvatsko državljanstvo. Mislim da ćemo morati pričekati okončanje postupka da bismo taj dio razriješili', kazala je.
Smatra da je 'velika olakotna okolnost što je čitava hrvatska država stala iza ovih parova'. Dodala je kako im 'pružamo veliku pomoć i zaštitu'.
'Imamo europsku službu vanjskog zastupanja koja također ima velik utjecaj i kontakte sa zambijskim vlastima. Zaista činimo sve kako bismo ukazali na taj slučaj', naglasila je.
Na pitanje što je pošlo krivo u ovom slučaju rekla je da se još utvrđuju pojedinosti. Istaknula je da je Republika Hrvatska potpisnica Haške konvencije. A u ovom dijelu u kojem se djeca posvajaju iz država koje nisu potpisnice sigurno da je i teža procedura, a samim time i riskantnija.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ujedno je i središnje tijelo vezano za međudržavna posvojenja iz država potpisnica Haške konvencije. S obzirom na to da se ova 4 para, u nijednom trenutku nisu obratila našem ministarstvu vezano za ova posvojenja, mi u tom djelu također nismo mogli niti reagirati niti smo imali te informacije. Sve ostale informacije i pojedinosti se utvrđuju.
Pozvala je sve buduće parove koji će posvajati djecu iz Trećih država, međunarodno posvojenje, a nisu države koje su potpisnice Haške konvencije, da se u prvom redu s punim povjerenjem obrate nadležnom centru za socijanu skrb, Zavodu za socijalni rad, kako bismo putem centara i ministarstva pružili svu, pravnu i svaku drugu pomoć, naglasila je.
Na pitanje zašto je ovaj slučaj krenuo krivo Dubravka Marušić iz Adopte je rekla da joj je jasno onoliko koliko i nadležnim tijelima.
'Svi postupci su u tijeku, situacija je prilično zamršena. Dostupnost informacija, dostupnost relevantnih svjedoka, ispitivanje svih koraka u pribavljanju dokumenata sa strane DR Konga ili Hrvatske - tu ima jako puno posla za nadležne službe. Mi smo jako uključeni, pažljivo pratimo što se događa, to nam je od izuzetnog značaja jer radimo s jako velikim brojem posvojitelja i posvojiteljskih obitelji', naglasila je.
Istaknula je da je Adopta 2017. izdala vodič kroz međudržavno posvojenje gdje se vrlo jasno navode svi koraci, pravni okvir, relevantne informacije, čak i što se događa u slučaju da se želi posvojiti dijete iz zemalja trećeg svijeta - one koje nisu potpisnice Haške konvencije, kao i o onim situacijama kad je riječ o posvajanju u skladu s pravilima, mjerilima i smjernicama Haške konvencije o posvojenju. Tako da zaista na sve načine koji su nama, kroz naše aktivnosti i usluge koje pružamo, pokušavamo nekako ljudima razjasniti što se tu sve događa i koji eventualni rizici prijete, naglasila je.