Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske govori i o tome kako funkcionira njegov Ured čija je zgrada teško oštećena u nedavnom potresu.

Kako gledate na činjenicu da je dio hrvatske političke javnosti kritizirao odluku Vlade da za podmirenje dijela dospjelih obveza u svrhu suzbijanja Covida-19 osigura 43 milijuna kuna Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar?

Situacija u kojoj se svijet, zbog pandemije koronavirusa našao, nikog ne ostavlja ravnodušnim i u ovakvim posebnim okolnostima solidarnost, kao temeljna ljudska vrijednost, potrebnija je nego ikada. Republika Hrvatska je oduvijek bila solidarna sa susjednom i prijateljskom Bosnom i Hercegovinom, osobito s našim hrvatskim narodom koji tamo živi. Tako je bilo tijekom Domovinskog rata, od samog stvaranja hrvatske države, kad smo svi bili kao jedan. Hrvatska ima ustavnu obvezu štititi prava i interese hrvatskog naroda u drugim državama, jamčiti mu posebnu skrb i zaštitu. U suočavanju s izazovima pandemije koronavirusa, sredstvima koja smo osigurali i usmjerili prvenstveno zdravstvenim institucijama u dijelovima Bosne i Hercegovine gdje žive Hrvati kao konstitutivan narod, iskazali smo odgovornost, solidarnost i podršku i na to možemo biti ponosni. Radi se o preraspodijeli sredstava koja su i ranije u državnom proračunu određena za pomoć Hrvatima u BiH. Kritike postoje, ali potencirane su od onih koji ovu nesretnu situaciju koriste kako bi prikupili sitne političke bodove. S druge strane, velik dio hrvatskih građana razumije i podržava ovu odluku.

Od tog iznosa tri su milijuna kuna uzeta s razdjela vašeg Ureda, hoće li to utjecati na ranije planirane projekte i koje?

Mogu reći da neće. Poznato vam je da Vlada svake godine pomaže realizaciju, za Hrvate u BiH, strateški važnih programa i projekata iz različitih područja života – obrazovanja, infrastrukture, kulture pa i zdravstva. Postoje planirana sredstava za tu namjenu. I njih smo dijelom sada ciljano upotrijebili preusmjeravanjem na ključne zdravstvene ustavnove u BiH – od bolnica u Mostaru, Jajcu, Novoj Biloj i Orašju, do domova zdravlja u Odžaku, Žepču, Kiseljaku, Grudama. Razumljivo je da je trenutno prioritet zaštita života i zdravlja ljudi. Ne možemo sa sigurnošću potvrditi kada će biti objavljen natječaj za provedbu planiranih projekata jer to ovisi o razvoju situacije. Važno je naglasiti kako ćemo u nadolazećem razdoblju puno više pažnje posvetiti projektima gospodarskog razvoja i otvaranju mogućnosti zapošljavanja što većeg broja ljudi, što će biti ključno za stvaranje uvjeta za održivi ostanak Hrvata u BiH.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa, sasvim sigurno će smanjiti iznose koje je država kroz proračun namijenila pojedinim resorima. Koji je iznos ove godine bio planiran za potrebe Hrvata izvan Hrvatske i za koliko bi on mogao biti smanjen?

Na pozicijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH država je ove godine planirala približno ista sredstva kao i ranijih godina, nešto više od 50 milijuna kuna. U prvom, i nedavnom drugom krugu ušteda, na pozicijama Središnjeg ureda uštede su iskazane u iznosu većem od 4 milijuna kuna i ponajviše se odnose na rashode planirane za plaće i doprinose, službena putovanja, radionice i seminare te pojedine računalne programe. Dio ušteda ostvaren je i na projektima koji su otkazani zbog globalnih razmjera pandemije, poput Hrvatskih svjetskih igara, koje su se trebale održati u srpnju u Zagrebu te projekata Ljetna škola Domovina i Korijeni. O ukupnom iznosu smanjenja u ovom je trenutku teško govoriti jer ovisiti o razvoju situacije s pandemijom.

Krize, pa i ova aktualna, u pravilu, najsnažnije pogađaju najranjivije dijelove društva poput pripadnika nacionalnih manjina. Jeste li u kontaktu s predstavnicima hrvatske manjine i kakve povratne informacije imate, posebno iz Srbije i s Kosova?

S posebnom pozornošću pratimo kako se pripadnici hrvatskih manjinskih zajednica u svih 12 europskih država suočavaju s novonastalom situacijom te smo u stalnom kontaktu i komunikaciji s njima. Budući da nema društvenih događanja i socijalni kontakti nisu dopušteni, u fokusu njihovog djelovanja je briga o starijim sunarodnjacima, a iznimno važna aktivnost koju provode skoro sve zajednice je organiziranje online nastave na hrvatskom jeziku. U tome, kao i u mnogočemu drugome, vrlo su uspješni Hrvati u Srbiji koji u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) pripremaju nastavu na hrvatskom jeziku koja se emitira se 2. programu RTV Vojvodine. Online nastava na hrvatskom jeziku priprema se i organizira i u hrvatskim školama u Mađarskoj i u Austriji, kao i drugdje, gdje god postoje učitelji hrvatskoga jezika. Kad govorimo o Hrvatima na Kosovu, moramo imati u vidu njihov osobito težak položaj i činjenicu da ih je ostalo svega 200-tinjak. Oni su uvijek bili i ostali okupljeni oko Katoličke crkve, tako je i danas. U razgovoru s don Matejom Palićem i našim Veleposlanstvom dogovaramo kako im možemo najučinkovitije pomoći.

Zbog aktualne krize u Hrvatsku se proteklih tjedana vratio dio građana koji je radio u razvijenim europskim zemljama. Imate li podatke koliko ih je, jesu li i koju pomoć zatražili od države i njenih institucija?

U ovoj neviđenoj krizi koja se s obzirom na epidemiološkomu situaciju dinamično mijenjala iz dana u dan naši građani u inozemstvu tražili su informacije, upute i preporuke za siguran povratak u domovinu. Uložen je ogroman trud u njihovu repatrijaciju iz europskih, ali i iz prekooceanskih zemalja, koju više od dva mjeseca uspješno provodi i koordinira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Precizniji podatak o broju hrvatskih državljana koji su se uslijed aktualne krize vratili u Hrvatsku bit će dostupan u narednim mjesecima. Od 20. travnja u policijskim upravama i postajama omogućeno je, u opravdanim žurnim slučajevima, obavljanje poslova prijave i odjave prebivališta i boravišta građana, što se odnosi i na naše državljane koji su uselili u Hrvatsku počevši od 25. veljače 2020. i nadalje.

Zdravstvena zaštita, pravo na naknadu plaće u slučaju bolesti, rodiljne i roditeljske naknade, davanja za vrijeme nezaposlenosti, odnosno pravo na novčanu naknadu te doplatak za djecu, samo su neka od najvažnijih pitanja i zahtjeva prema državnim institucijama. S obzirom na to da Europska unija ima zajednička pravila kojima se štite prava iz socijalne sigurnosti osobama dok se kreću unutar EU, a tu primarno mislimo na radnu mobilnost, ne očekujemo nikakve prepreke u rješavanju istih jer je sustav u redovnoj primjeni od prvog dana pristupa Hrvatske EU. U ovim kriznim vremenima gotovo jednako dijelimo sudbinu s drugim nacijama drugih zemalja EU, ali sam uvjeren da je osobno lakše prebroditi krizu u svojoj domovini u zajedništvu s obitelji.

Ima li Ured podatke o broju osoba koje su se proteklih godina iselile iz Hrvatske i u koje države? Kontaktira li s njihovim predstavnicima, osluškuje li njihove zahtjeve, ima li projekata za njih?

Ured kontinuirano komunicira s Hrvatima koji se nalaze izvan Hrvatske, neovisno o trenutku njihovog iseljavanja. Međutim, u kontekstu suradnje s iseljeništvom u pravilu smo usmjereni na udruženja i organizacije koji imaju višedesetljetni kontinuitet djelovanja, dok nedavne migracije u okviru europske mobilnosti uslijed slobode kretanja radnika imaju privremeni, cirkularni karakter. 

Zagrebački potres oštetio je zgradu u kojoj ste imali sjedište. Gdje ste sada i kako ste organizirali rad? Hoće li to zaustaviti natječaje i projekte koji se raspisuju u ovom dijelu godine?

Zgrada Središnjeg državnog ureda na Trgu hrvatskih velikana, u dva je navrata i dva brza pregleda statičara, procijenjena neupotrebljivom. Ponajviše su nastradale radne prostorije, zidovi i stropovi, uništen je ili oštećen i veliki dio uredskog namještaja i opreme. Zahvaljujući dobroj suradnji s Ministarstvom državne imovine, uspjeli smo osigurati manji prostor u Palmotićevoj ulici u koji smo preselili najnužniju opremu i organizirali/osigurali uvjete za rad, sukladno uputama Ministarstva uprave. Otežani uvjeti rada, uzrokovani prvo pandemijom, a zatim i potresom, neće zaustaviti planirane djelatnosti, ali će razvoj situacije utjecati na provedbu programa i projekata. Trenutno kraju privodimo tri aktualna javna natječaja i procedure vezane uz njih.

U Hrvatskoj je puno nepoznanica o državnoj maturi i upisima na fakultete. Što će biti s kvotom za studente iz hrvatskog iseljeništva?

Poduzimamo brojne aktivnosti kako bi se i ove godine Hrvatima izvan Hrvatske omogućilo polaganje državne mature te upis na studijske programe u posebnoj  kvoti pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva. Uvjeren sam da ćemo u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Nacionalnim stožerom civilne zaštite pronaći optimalno rješenje koje će omogućiti da mladi Hrvati izvan Hrvatske, od kojih većina živi u BiH, pristupe polaganju državne mature istovremeno kad i njihovi vršnjaci u Hrvatskoj. Posebne upisne kvote, koje predstavljaju važan iskorak prema našim sunarodnjacima, na hrvatskim će visokim učilištima biti osigurane i treću godinu za redom. Neke su informacije o tome i sada dostupne, a sve konkretne i detaljne informacije bit će dostupne na mrežnim stranicama sveučilišta i Ureda tijekom svibnja.  Tu smo, brinemo o ovome važnom segmentu koji jamči razvoj i budućnost Hrvata izvan Hrvatske, ali i Republike Hrvatske u cijelosti.