Pogolemi sistem lokalne samouprave u hrvatskim općinama i gradovima u načelu ima funkciju decentralizacije ovlasti i demokratizacije društva. No, domaća se javnost baš i ne može pohvaliti da uživa u takvim i sličnim blagodatima, pa se upravo stoga i za skore lokalne izbore predviđa novi drastičan pad glasačkog interesa. Lokalna i tzv. područna samouprava, štoviše, nerijetko se prezentira i doživljava kao idealan ambijent za raznolike koruptivne aktivnosti, piše Deutsche Welle

Ovakav dojam potvrđuje i Zorislav Antun Petrović iz organizacije Transparency International Hrvatska, svjedočeći da hrvatski građani u istraživanjima redovito najkorumpiranijim područjima ocjenjuju – bez obzira na redoslijed – zdravstvo i sudstvo, te političke stranke i lokalnu samoupravu: 'Ljudima u njihovim sredinama lako i često upada u oči da pri zapošljavanju po uredima nije presudna stručnost. Vlasti se koncentriraju na to da bude zaposlena već određena 'prava osoba'. Odlučujuća je, dakle, sama bliskost s vlašću'.

Ružnoj slici, već i statistički, pridonosi rečeni široki okvir ukupnog konteksta: posrijedi je 576 jedinica samouprave, s gotovo 50 tisuća vijećnika u mjesnim odborima. Uz njih je preko 40 tisuća pripadnika redovnog osoblja u tijelima vlasti i ustanovama općina, gradova, županija. Nakon svakih izbora s odlaskom dotadašnje garniture, novi lokalni politički vrh u pravilu poduzima opsežnu kadrovsku rotaciju. A ona kao da postaje jamstvo za brojne skandale.

Kao dobitnici u toj igri prolaze brojni članovi pobjedničke stranke, te uobičajeni rodbinski krug onih zbog kojih je nekoć izmišljena riječ – nepotizam.

Ipak, naš sugovornik prof. dr. Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu, upozorio je da lokalne vlasti uopće nisu proporcionalno više problematične – u opisanom pogledu - od državnih. Ministri su češće na optuženičkim klupama, a i ovlasti su im kudikamo veće, dok udio u kreiranju sistema – pa tako i mreže lokalne samouprave - ne treba ni spominjati. Štoviše, drukčiji pristup može biti opasan po razvoj demokracije.

'Optuživati samo lokalnu razinu za probleme ove zemlje je promašeno i besmisleno', rekao je Koprić za Deutsche Welle, 'a idući istom logikom koja nas rukovodi u napadima na lokalnu samoupravu, mogli bismo se početi zalagati i za ukidanje drugih demokratskih institucija'. Po njegovu mišljenju, izlaz nije u smanjivanju djelokruga lokalno-upravne razine, nego u njezinu dovođenju u red, za što je opet nužna država.

Doznajemo tako da su pravi problemi neadekvatna organizacija državne uprave kao i pretjerana fragmentacija, tj. prevelik broj jedinica lokalne i regionalne samouprave, te nedostatak političke volje da se ta dva problema riješe. 'Neki začetak te volje se nazire, ali teško se formira, pa ostaje vidjeti tko će i kada napokon krenuti u ozbiljan posao', naglašava Ivan Koprić. Pa, možda baš nadležno Ministarstvo uprave, ako se ravnamo po najnovijem istraživanju udruge GONG, u kojem se ono ističe kao najbolja upravljačka adresa u Hrvatskoj.

Više o ovoj temi, kao i konkretne primjere koje navodi Deutsche Welle, pročitajte ovdje.