Osim za troje prvoplasiranih, članovi redakcije tportala svoje su glasove u izboru za osobu godine dali i ruskoj punk skupini Pussy Riot, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, islandskom premijeru Sigmundu Davidu Gunnlaugssonu, američkoj pjevačici Lady Gagi, te dvojici predsjednika koji su preminuli u godini na izmaku - Nelsonu Mandeli (Južna Afrika) i Hugu Chavezu (Venezuela).

Iako nominirani, bez glasova su ostali njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši talijanski premijer Silvio Berlusconi, američka pjevačica Miley Cyrus, suosnivač Snapchata Evan Spiegel, iranski predsjednik Hasan Rohani, 'otac' Bitcoina pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, američki filmaš Vince Gilligan i trener Borussije Jurgen Klopp.

Za osobu godine 2013. nominirano je i nekoliko hrvatskih državljana - trener Hajduka Igor Tudor, pročelnik kabineta ministra branitelja Bojan Glavašević i majka preminule Nore Šitum Đana Atanasovska.

Pobjednik tportalovog izbora za osobu godine: Edward Snowden

Najpoznatiji svjetski zviždač Edward Snowden (30), bivši zaposlenik CIA-e i ugovorni djelatnik Američke agencije za nacionalnu sigurnost (NSA), zaslužan je za razotkrivanje špijunskih rabota i najznačajnije curenje tajnih podataka u povijesti SAD-a. Nalazi se na tajnoj lokaciji u Rusiji, koja ga je odbila izručiti SAD-u gdje je u lipnju optužen za špijunažu i krađu vladine imovine te mu je odobrila jednogodišnji azil dva dana nakon što je američki vojnik Bradley Manning osuđen za špijunažu zbog odavanja tajni koje je objavio WikiLeaks.

Dok mnogi Snowdena smatraju istinskim herojem, spremnog oprostiti se od (lagodnog) života u borbi protiv 'Big Brothera', drugi smatraju da je riječ o nacionalnom izdajniku, narcisu željnom međunarodne slave koji je ugrozio američke interese i sigurnost.

Snowden od lipnja kontinuirano kroz najjače svjetske tiskane medije pušta u javnost otkrića o masovnom obavještajnom nadzoru. Novinar Glenn Greenwald, kojega je američki informatičar odabrao za objavu prvih informacija, rekao je da Snowden raspolaže tolikom količinom informacija da bi njihovo objavljivanje bilo dovoljno da u jednoj minuti prouzroči SAD-u više štete nego što je to ikada u povijesti te zemlje učinila ijedna druga osoba.

Snowden je medijima dosad predao nekoliko desetaka tisuća od oko 1,7 milijuna dokumenata s koliko navodno raspolaže. Svjetska javnost tako je upoznata s programima nadzora interneta (PRISM, XKeyscore i Tempora) i neovlaštenim pretraživanjem svačijih e-mailova, chatova na Facebooku i povijesti pretraživanja, kao i s prisluškivanjem telefonskih razgovora. Nakon što je otkriveno da su na meti američkih špijuna bili su i deseci svjetskih državnika, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel, zategnuti su odnosi između Europske unije i SAD-a. No isti taj argument - ugrozu transatlantskog partnerstva - iskoristili su pučani u Europskom parlamentu, glasajući prošlog tjedna protiv obraćanja Snowdena parlamentarnom Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.

U potrazi za trajnim političkim azilom, Snowden se u srijedu obratio Brazilcima, nudeći im podatke o prisluškivanju telefonskih razgovora predsjednice Dilme Rousseff u zamjenu za stalno boravište. Ostaje za vidjeti hoće li se ljevičarka Rousseff, prva žena na čelu Brazila, izložiti gnjevu Washingtona uslišujući Snowdenovu želju da nastavi 'otkrivati kriminalne postupke'. Jednu je planinu već pomaknuo - nakon što je 'pukla bruka' s ustupanjem podataka obavještajcima, tehnološki divovi Google, Microsoft, Facebook, Twitter, AOL, LinkedIn i Yahoo oformili su koaliciju koja traži promjenu digitalnog nadzora i špijunskih taktika, s ograničavanjem ovlasti za prikupljanje podataka kao prvom točkom reforme.

I sama Amerika podijeljena je oko (ne)zakonitosti američkog špijuniranja telekomunikacija: okružni sudac Richard Leon, koji je upravo presudio da vladin program vjerojatno krši prava Amerikanaca prema četvrtom amandmanu Ustava koji zabranjuje neopravdano pretraživanje i zapljenu, uvjeren je da će se to pitanje uskoro naći i pred Vrhovnim sudom.

Malala Yousafzai

Pakistanka Malala Yousafzai (16) mlada je heroina koja se istaknula u borbi za prava na obrazovanje djevojčica. Svoj prvi javni govor, pod nazivom 'Kako se talibani usude oduzeti moje temeljno pravo na obrazovanje?', održala je 2008. godine. Početkom 2009, nakon što su u dolini Swat na sjeverozapadu Pakistana zatvorene sve škole za djevojčice, Malala je pod pseudonimom za BBC Urdu počela pisati blog, koji je u kratkom roku postao veoma popularan. U listopadu 2012, na povratku kući u školskom autobusu, talibanski napadači ranili su je u glavu i vrat. Za život se izborila u bolnici u Velikoj Britaniji, gdje joj je naposljetku i rekonstruirana lubanja. S obitelji je ostala živjeti u Britaniji te je osnovala fondaciju Malala za pomoć djevojčicama kojima je uskraćeno obrazovanje u zemljama u razvoju. 

Malali je izmaknula Nobelova nagrada za mir, ali joj je krajem studenoga Europski parlament uručio godišnju nagradu Saharov za slobodu misli, za koju je konkurirao i Edward Snowden.

Papa Franjo

Nakon iznenadnog odreknuća pape Benedikta XVI, argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio u ožujku 2013. izabran je za novog poglavara Katoličke crkve. Nastupio je kao skroman i ponizan papa te je u rekordnom roku promijenio javnu sliku papinstva. Pozvao je Crkvu da više vodi računa o potrebitima nego o vlastitoj hijerarhiji, počeo je propitivati crkvene interpretacije homoseksualnosti i kapitalizma te je naložio snažnije kontrole i transparentnost poslovanja Vatikanske banke.

Nedvojbeno, stao je na žulj najtvrdokornijim katolicima, kojima je primarno suprotstaviti se pobačaju i jednakopravnosti gay osoba; krajnje konzervativno Svećeničko bratstvo sv. Pija X ocijenilo je da je Franjo 'deset tisuća puta pogoršao stanje Crkve'.

'Narodni Papa' u prosincu je proglašen osobom godine po izboru uredništva i čitatelja američkog časopisa Time.